"Radi o potpuno bezopasnoj boji za biljni i životinjski svijet, zapravo se tako obojena voda može i piti. Sljedećih 14 dana zaposlenici Parka prirode uzimat će dvaput dnevno uzorke vode na izvorima Hutovog blata, koji će se analizirati u laboratoriju u Trebinju. Analizom koncentracije boje u uzorcima potvrdit će se ili opovrgnuti da li postoje podzemne veze po kojima voda iz Popovog polja dolazi do močvara Hutovog blata", rekao je Zoran Mateljak, voditelj ureda WWF u BiH.
"Utvrđivanjem podzemnih veza želimo potvrditi da je loše stanje ekosistema u Hutovom blatu posljedica izgradnje i rada hidroenergetskog sistema na rijeci Trebišnjici. Zbog preusmjeravanja voda za hidroenergetske potrebe dolazi do manjeg doticaja vode što je dovelo do zamuljivanja, te se dno močvara u posljednjih 30 godina podiglo za jedan metar. To je imalo drastične posljedice na sav raznoliki živi svijet u Parku prirode te je potrebno taj proces zaustaviti ukoliko ne želimo potpuno izgubiti Hutovo blato", dodao je Nikola Zovko, direktor JP Hutovo blato.
Pored toga što su središta biološke raznolikosti, močvarna područja pružaju brojne usluge ekosustava, uključujući zaštitu od poplava, pročišćavanje voda, skladištenje CO2 kao i brojne kulturološke usluge.
Pratite kampanju WWF Adria za očuvanje naših rijeka i močvara na društvenim mrežama.
Predložena zabrana kupovine zgrade UIO u Banjoj Luci, samo Zvizdić iz Trojke glasao "za"
Da li su cijene na Adventu u Zagrebu previsoke? Porcija fritula od 5 do 11 eura
