Put Jezdimira Spasojevića: Od Karadžićevog ratnog sudije do zamjenika glavnog tužioca u Tuzli

Iz Kantonalnog tužilaštva u Tuzli odmah su reagirali, kazavši da je zapravo realiziran izniman i jedinstven slučaj da se posjeta visokopozicioniranog predstavnika jedne državne institucije, u ovom slučaju potpredsjednice VSTV-a, ne najavi rukovodstvu tužilaštva na bilo koji način.

Kazali su i da je ovo prva posjeta Jukić tuzlanskoj pravosudnoj instituciji u posljednjih šest i po godina, kao i to da Spasojević o najavi, razlozima posjete, sadržaju razgovora ili aktivnostima koje će biti provedene nakon sastanka nije izvijestio Ured glavnog tužioca.

Vođenje istrage protiv logoraša

S druge strane, u javnosti se Spasojeviću najviše spočitava to da je u periodu od jula 1992. do septembra 1993. godine obavljao funkciju vojnog sudije Vojnog suda u Bijeljini na koju ga je imenovao Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac. To je Spasojević i javno priznao, a njegovo djelovanje na ovoj poziciji potvrđuje i dokument koji je u posjedu portala Klix.ba.

Naime, Nihad Ključanin iz Sanskog Mosta tokom 1992. i 1993. godine, osim u sanskim, bio je zatvaran i mučen u koncentracionim logorima Manjača i Batković. Iz ratnog perioda u svojoj ličnoj arhivi uspio je sačuvati jednu stranicu rješenja koji je vezan za istragu koju je protiv njega i Redže Kurbegovića vodio upravo Jezdimir Spasojević, zbog krivičnog djela oružane pobune.

U rješenju nastalom na datum 29. mart 1993. godine, Jezdimir Spasojević oslovljen je sa kapetanom i funkcijom istražnog sudije Vojnog suda u Bijeljini.

"U Batkoviću kod Bijeljine smo bili na ispitivanju i suđenju pred vojnim sudijom Jezdimirom Spasojevićem. Logor Batković je imao dva hangara, a jedan od njih je bio ispražnjen i u njemu smo bili izdvojeni mjesec dana u pritvoru, kako ne bismo pobjegli i postali nedostupni organima gonjenja. To je bilo van svake pameti jer smo bili zarobljeni i maltretirani u logoru, a o tome nigdje nije navedena ni jedna riječi. Ni danas mi nije poznato zbog čega je jedan takav proces proveden i čemu je on zapravo vodio", kaže Ključanin za Klix.ba.

Ovaj ratni logoraš smatra da je van svake logike donijeti odluku o imenovanju Spasojevića na poziciju zamjenika glavnog kantonalnog tužioca u Tuzli.

"Neshvatljivo je da je taj čovjek tu. To je strašno i mi ne možemo očekivati pravdu jer akteri koji su stvarali Republiku Srpsku ne mogu biti objektivni. Oni će u svakom slučaju gledati da zločin ostane nekažnjen. Ne vjerujem ni u njegovu profesionalnost u Kantonalnom tužilaštvu u Tuzli jer su ljudi iz takvih struktura zainteresirani za to da u ovoj zemlji bude što lošije stanje", smatra Ključanin koji je brutalnosti u logorima proživljavao 496 dana.

Odluku o imenovanju Spasojevića na mjesto zamjenika glavnog tužioca u Tuzli nekorektnom smatraju i u Koordinaciji boračkih saveza Tuzlanskog kantona, posebno zbog činjenice da je od osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića postavljen za vojnog sudiju u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

"Žalosno je što se u našoj državi od samoga Vijeća ministara BiH, Državnog tužilaštva i samog zamjenika javnog tužioca u Tuzli nalaze ljudi koji imaju sumnjivu prošlost. Takvi ljudi ne bi trebali biti na takvim mjestima, a posebno ne tamo gdje se ispituju i dokazuju određene stvari. Njegovo imenovanje nije pošteno ni korektno od ove države, a posebno ne od onih koji su ga postavili. Posebno je poražavajuće da se on nalazi i u odjelu koji se bavi istragom ratnih zločina. Ovdje imamo nasrtaj druge strane, odnosno onih koji bi se trebali brinuti o ovoj državi, da na neki način pokušaju izjednačiti žrtvu i agresora", kazao je za Klix.ba Fahrudin Hasanović, predsjednik Koordinacije boračkih saveza TK.

Ukoliko Spasojević ne bude razriješen dužnost koju trenutno obnaša u Tužilaštvu TK, legitimne i legalne mjere poduzet će i iz Koordinacije boračkih udruženja Tuzle, iz koje su ranije poručili da su spremni i na masovna okupljanja boračke populacije.

"Umjesto da se podrobnije preispita njegova uloga u nesankcionisanju najvećih ratnih zločina poput ubistava, premlaćivanja, silovanja, zastrašivanja i etničkog čišćenja bošnjačkog naroda u Bijeljini, Spasojević se nagrađuje pozicijom zamjenika kantonalnog tužioca. Boračka populacija koju zastupamo, kao i sve žrtve zločina, uključujući i preživjele žrtve logora i torture, zahtijevamo da se u najkraćem roku imenuje osoba na spomenutu poziciju koja ne nosi ovakvu i sličnu krvavu hipoteku poput Jezdimira Spasojevića", kazali su iz Koordinacije boračkih udruženja Tuzle.

Nepravilnosti u radu?

A kada je riječ o trenutnom Spasojevićevom angažmanu u Tužilaštvu Tuzlanskog kantona, jedan od predmeta kojim se bavi je i onaj protiv gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića, kojeg na osnovu prijave Envera Bijedića, sumnjiči za protivzakonito posredovanje.

Osim što je odbacio sve tvrdnje koje je Bijedić naveo u svojoj prijavi, Imamović je ukazao i na nepravilnosti Spasojevićevog postupanja u navedenom predmetu. Kako je kazao, Spasojević je naredbu o sprovođenju istrage protiv njega donio bez prethodne činjenične i pravne provjere osnovanosti navoda iz krivične prijave, što je nezapamćeno u svim dosadašnjim postupanjima tužilaca u Bosni i Hercegovini i šire.

Nakon saslušanja

Jasmin Imamović: Bijedićeve prijave su neistinite, postupanje tužioca nezapamćeno u BiH

Nakon štu mu je Spasojević saopćio okolnosti za koje ga sumnjiči, na osnovu činjenične i pravne analize cijelog slučaja Imamović je zaključio da se protiv njega provodi istraga bez zakonskog osnova, pa je Tužilaštvu TK podnio opširan i argumentovan zahtjev za donošenje naredbe o obustavi istrage. Taj zahtjev je adresirao i na Federalno tužilaštvo, VSTV, Delegaciju EU u BiH i Ured visokog predstavnika.

Gradonačelnik Tuzle je naveo i da su ovakvim postupanjima grubo povrijeđena njegova ljudska prava zaštićena Ustavom, Zakonom i međunarodnim konvencijama, a posebno pravo na pravičan postupak iz člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog čega će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva.