Računica bh. naučnika o koronavirusu govori da nam je više nego ikada potrebna odgovornost
Mladi bosanskohercegovački naučnik Admir Greljo je objavio jednostavnu računicu prema kojoj bi eksponencijalnim rastom za dvije sedmice mogli imati 500 novooboljelih slučajeva dnevno.
Ovakva kalkulacija je isključivo teorijski matematički model zasnovan na broju novih registrovanih slučajeva u proteklim danima. U obzir treba uzeti i druge varijable koje utiču na ubrzan i usporen rast novih slučajeva koronavirusa, no računica se svakako može iskoristiti kao polazna osnova za ozbiljne predikcije o kojima vlast treba da razmišlja.
Profesor Damir Marjanović objasnio nam je na koji način se ova matematika može obistiniti ili kako se njome može upravljati:
"Momentalno uvođenje izuzetno restriktivnih mjera kakve smo imali prije nekoliko mjeseci bi sigurno utjecalo na to da se ovi brojevi brzo stabiliziraju i vrate u linearni model, ali bi to moglo dovesti do novog udara na naš već uzdrmani ekonomski sistem.
S druge strane, organiziranje velikog skupa poput utakmica, predizbornih skupova i sličnih manifestacija na kojem se ne bi poštovale propisane mjere skoro sigurno bi dodatno ubrzalo povećanje ovih brojeva".
Marjanović smatra da ovakve predikcije treba shvatiti kao ozbiljno upozorenje i vlastima i građanima. Vlastima kako bi shvatili koje su mjere prerano ukinute, a pojedincima da shvate kako se odgovornim ponašanjem može izbjeći crni scenario.
Bh. naučnik Admir Greljo koji je stavio na papir ovu zastrašujuću računicu kazao je kako smatra da je važno upozoriti javnost:
"Nezahvalno je modelirati širenje zaraze zbog više nepoznatih faktora koji ulaze u jednačine. Ja se iskreno nadam da se ovaj scenarij neće desiti, ali mislim da je važno upozoriti javnost".
Marjanović je "proširio" Greljovu računicu pretpostavkom da bi oko 80 posto tih slučajeva moglo biti asimptomatično ili sa blagim simptomima (obzirom na dosadašnja iskustva), a da bi 20 posto njih ipak moglo završiti u nekoj od zdravstvenih ustanova.
On kaže kako, s obzirom na to da će se vlasti teško odlučiti ponovo na uvođenje radikalnijih mjera "ćak i kad bi znali koje da vrate, a koje ne", ostaje nama da se sami pobrinemo o zajedničkom zdravlju i pokažemo da se svjesnim djelovanjem mogu korigovati matematički modeli.
Ono što mi kao pojedinci možemo učiniti kako bi preživjeli pandemiju bez većih posljedica je da nosimo maske i rukavice, držimo fizičku distancu, izbjegavamo veća okupljanja i da ne potcjenjujemo koronavirus.
Obzirom na to da svakodnevni apeli koje smo i mi upravo naveli ne daju dovoljno rezultata, Marjanović smatra da se mora posegnuti za sankcijama.
"Ali, ljudi moraju da vjeruju da su u tom sankcionisanju svi jednaki i da nema povlaštenih. Ne možete očekivati od kupca u nekom supermarketu da nosi masku ukoliko vidi premijera, ministra, zastupnika da je ni oni ne nose", riječi su Marjanovića.
Značajan faktor kada je u pitanju ova računica je, pored mjera i individualne odgovornosti, zdravstveni sistem.
Marjanović kaže kako se testiranje kao oruđe u borbi protiv koronavirusa nije dovoljno iskoristilo u kratkom zatišju koje smo imali u ranijem periodu. Taj period smo mogli iskoristiti, pojašnjava on, za detekciju žarišta.
Strategije testiranja se razlikuju u svakoj državi, a na nama je da se odlučimo u kom ćemo pravcu ići poručio je on:
"Hoćemo li testirati samo kako bi detektovali i pratili nova žarišta ili kao vid prevencije i snimanja stvarnog stanja na osnovu kojega bi premijeri i ministri preventivno mogli donositi mjere i prije nego teorijski modeli počnu da liče na eksponencijalni rast."
Pored ovoga, Marjanović navodi i da je nedopustivo ono što nam se dešavalo u prethodnim danima, a to je dugo čekanje na rezultate testova.
