Od Centra do Doma naroda
96

Raskorak Konakovića i Ademovića još jednom dokazao da u NiP-u postoje dvije različite struje

Piše: Nihad Žunić
Elmedin Konaković i Kemal Ademović u javnoj raspravi (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Elmedin Konaković i Kemal Ademović u javnoj raspravi (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković i njegov prvi zamjenik Kemal Ademović su u martu 2018. godine osnovali ovu političku partiju, tako se i formalno odvojivši od SDA. Tada su bili ujedinjeni, ali situacija šest godina kasnije pokazuje da različito gledaju na mnoga pitanja.

Već nekoliko dana traje otvorena rasprava između predsjednika i njegovog prvog zamjenika NiP-a putem medija.

Ademović je dio Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji zbog neustavnog prijedloga promjena Zakona o Ustavnom sudu BiH ne želi doći na nastavak sjednice ovog tijela.

Iako to nije samo Ademovićeva odluka, Konaković je govoreći o ovoj situaciji izdvojio upravo svog prvog zamjenika kao dio problema. Ademović je ubrzo odgovorio svom stranačkom šefu i potvrdio da u ovoj relativno mladoj stranci postoje dvije struje koje stoje na različitim stranama.

Problem između Konakovića i Ademovića u ovom kontekstu svodi se na povjerenje prema HDZ-u, stranci koja s NiP-om, SDP-om, Našom strankom i SNSD-om formira državnu vlast.

Dok je ministar vanjskih poslova BiH stava da se treba razgovarati o neustavnom prijedlogu te tako povjerovati u najave HDZ-a da će glasati protiv prijedloga kada isti dođe na glasanje, Ademović nije saglasan.

U svom izlaganju je Ademović čak i istakao primjer Zakona o prebivalištu, koji je kasnije zloupotrebljen. Jasno je kako Ademović aludira na to da bi neko od probosanskih stranaka mogao dići ruku u Predstavničkom domu za prijedlog zakona koji bi stigao iz RS-a, kao što se desilo i te 2013. godine.

Kada sagledamo situaciju, Konakovićeva pozicija je jasna. Stranka koju vodi na federalnom i državnom nivou zavisi od saradnje s HDZ-om, kojem jednostavno mora da vjeruje kako bi, prema njegovoj percepciji partnerstva, ta saradnja funkcionisala.

Uostalom, Konaković je to jasno dokazao, javno braneći imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, pravdajući to činjenicom da očekuje podršku HDZ-a za kasniji proces izbora sudije, gdje će biti stranke Trojke na redu za izbor kandidata.

S druge strane, Ademović ima više iskustva u politici od Konakovića i vidi Ustavni sud BiH u kontekstu prijedloga koji je iznesen u Domu naroda, kao prevelik rizik za "slijepo" povjerenje svojim partnerima u vlasti.

Pri tome, vrijedi napomenuti i na incident iz juna 2023. godine, kada je na sastanku vladajuće koalicije u Konjicu Ademović napustio sjednicu nakon što je, kako tvrde akteri sastanka, Milorad Dodik opsovao genocid u Srebrenici. Simptomatično je da od tada Ademović, istaknuti član NiP-a i jedan od predsjedavajućih Doma naroda PS BiH, više nije učestvovao na ovim sastancima.

Najdublji problemi u Općini Centar

Međutim, ovaj sukob je stariji i dublji od Doma naroda i njihovog "prepucavanja" u posljednjih nekoliko dana. Da odnosi "ne štimaju" između Ademovića i Konakovića dokazalo se na pitanju opoziva Srđana Mandića, načelnika Općine Centar.

Istini za volju, tada je Ademovićev sin, Jasmin, bio u fokusu. On je pokrenuo priču u Općinskom vijeću o potencijalnom opozivu Mandića.

Problem s ovom inicijativom je što je Mandić istaknuti kadar Naše stranke, ključnog partnera NiP-u na svakom nivou gdje trenutno obnašaju vlast. Pri tome, Mandić je odmah na početku problema s Ademovićem, inače vođom NiP-a u općini Centar, dobio podršku svojih stranačkih kolega, čime se za Konakovića situacija dodatno iskomplikovala.

Na kraju je odabrao stranu svojih koalicionih partnera, a tada se prvi put u NiP-u vidio ozbiljan rascjep među istaknutim članovima NiP-a.

Da stvar bude gora po lidera stranke, do sukoba je došlo među najistaknutijim članovima, odnosno među prve dvije osobe u stranačkoj strukturi.

Međutim, ključni procjep u NiP-u, odnosno podjela na dvije struje je ona između Ademovića i Čampare, koji su se, iako pripadaju istoj političkoj opciji, već nekoliko puta sukobili na određenim pitanjima, poput instalacije svojih kadrova u MUP-u KS, ali i drugim sigurnosnim agencijama. Upravo je pozicija Konakovića u raskoraku između Ademovića i Čampare, kojem je trenutno bliži.

Jasno je da među članovima političkih partija može doći do sukoba, a oni mogu postati i javni. Uostalom, stranka čiji su nekada bili članovi Ademović i Konaković, SDA, u prethodnih nekoliko godina ostala je bez brojnih visokorangiranih članova, a često su ti sukobi bili u potpunosti otkriveni javnosti.

Međutim, ono što Konakovića treba da zabrine je činjenica da je NiP, govoreći u opštim terminima, još mlada stranka. Pored toga, sukob između Ademovića i Konakovića predstavlja i sukob između dva pristupa saradnji s partnerima.

Dok je Ademović "starog kova" i može se reći kako je, opravdano ili ne, sumnjičav prema partnerima u vlasti, Konaković u svojim javnim istupima uvijek pokazuje dozu političkog povjerenja, koji u nekim slučajevima čak liče i na naivnost, a koju HDZ i SNSD znaju iskoristiti.

Sukob u Općini Centar je samo dio slagalice koja je dokazala da kakav-takav raskol u NiP-u apsolutno postoji. Dok bi se taj problem sigurno mogao bezbolnije riješiti, pitanje je kako će Konaković i Ademović riješiti neslaganja koja se tiču elementarnog pristupa odnosa NiP-a prema partnerima u vlasti.