Zbog toga smatra da je o ovom pitanju koje je aktuelno već četiiri godine trebalo sjednicu ranije organizirati, jer bez obzira na to što su čekali dogovore predsjednika sedam političkih stranaka to nije trebalo spriječiti parlament da raspravalja o amandmanima.
Naglasio je da su aktuelna pitanja koja izlaze izvan okvira ove presude, a amandmani daju podlogu da se riješi pitanje "Sejdić i Finci".
Usaglašeno je da trebaju brisati etničke odrednice za članove Predsjedništva BiH, ali je potrebno imati i mjere za ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i onih koji se tako ne izjašnjavaju.
Ističe da bi se to pitanje trebalo riješiti posebnim zakonom za izbor članova Predsjedništva BiH.
Delagatkinja Doma naroda PSBiH Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica - HDZBiH) je kazala da nigdje u presudi ne piše da treba brisati etničke odrednice, dodajući da Ustav razlikuje konstitutivne narode i ostale (to pripadnici etničkih manjina ili se ne izjašnjavaju kao pripadnici bilo koje grupe).
Poslanik HDZ-a BiH u Predstavničkom domu PSBiH Mate Franjičević ističe da je cilj implementacija presude te da se treba voditi računa da se tokom integracije BiH u Evropsku uniju ne zaboravi na integraciju unutar BiH.
"U prilici smo da promjenama Ustava popravimo one stvari zbog kojih BiH nije demokratski funkcionalna država i ne postoji kao država koja je unutar sebe konsilidirana i integrirana. Zato pozivam da se usmjerimo prema općem interesu sva tri naroda i svih drugih da bismo svi bili ravnopravni te da jedan narod drugima ne bira predstavnike", zaključio je Franjičević.
Poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Dušanka Majkić upitala se zašto je zakazana ova sjednica, te je istakla da su isto pitanje imali i poslanici i Kolegij.
"Koliko se Kolegij mučio definirati dnevni red jasno je ako se zna da ga je četiri puta mijenjao. To ukazuje da je sjednica sazvana nabrzinu i bez dovoljno racionalnog razloga da bi završetak sjednice polučio rezultat. Onda mislim da je ova sjednica sazvana zbog istrage Tužilaštva BiH o neimplementaciji presude", kaže Majkić.
Za nju je takva vrsta pritiska neprihvatljiva jer Tužilaštvo osim brojnih predmeta koje trebaju rješavati "našli su da vrše pritisak na poslanike".
Smatra da bi sjednicu trebalo prekinuti jer ako danas parlament BiH glasa o amandmanima stavit će tačku na njih, te predlaže da se sačeka politički dogovor za koji postoji šansa.
Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Predstavničkom domu Mladen Bosić ne slaže se sa stavovom Majkić te smatra da je greška napravljena u samom startu jer su lideri na sebe preuzeli odgovornost za iznalaženje rješenja ove presude.
Zato bi, kaže, ovo pitanje trebalo vratiti u institucije BiH da bi domovi imali svrhu jer je za njega ovakvo ponašanje ponižavanje institucija.
"Dvije godine se sastajemo s istim stavovima i to ne daje nadu da ćemo usaglasiti stavove. Vrijeme je da institucije BiH preuzmu odgovornost", zaključuje Bosić.
Negova kolegica iz iste stranke Aleksandra Pandurević je istaknula da je greška što se Predsjedništvo BiH izjasnilo o amandmanima.
Majkić je Bosiću kazala da je on i predsjednik SDS-a i poslanik te da mu je svejedno na kojem mjestu govori.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Milorad Živković (SNSD) ističe da sjednica nije sazvana nabrzinu jer su pregovori propali te bi trebalo napraviti dogovor šta s procedurama u međuvremenu, ali i vratiti raspravu o amandmanima.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Predstavničkom domu Saša Magazinović ističe da Bosić nikada na pregovorima nije rekao da ovo treba vratiti u institucije.
Govoreći o amandmanima kaže da oni u ovoj formi ne mogu dobiti dvotrećinsku većinu u Predstvaničkom domu i Ustavom propisanu većinu u Domu naroda.
Naglašava da je ono što traži presuda manje-više riješeno, ali nije i nikada neće biti riješeno crtanje karata ili podjela Federacije BiH.
Poslanici i delegati na današnjoj zajedničkoj sjednici Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatraju amandmane Ustav BiH koji bi omogućili implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci".
Amandmanima, kako navode predlagači, Ustav BiH bio bi usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i omogućio i nekonstitutivnim narodima da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Radi se o prijedlogu amandmana Dragana Čovića, Borjane Krišto i Martina Raguža, prijedlogu amandmana Bože Ljubića, Nike Lozančića, Dragana Vrankića i Mate Franjičevića, prijedlogu amandmana Ognjena Tadića, prijedlogu amandmana Milorada Živkovića, prijedlogu amandmana Sulejmana Tihića, Nermine Kapetanović i Halida Genjca te prijedlogu amandmana Asima Sarajlića.
