Ratni veterani iz BiH i Hrvatske odali počast ubijenim civilima kod Prijedora
Iz Centra za nenasilnu akciju (CNA) podsjetili su da su prije 28 godina pripadnici VRS-a na lijevoj obali Sane počeli operaciju u kojoj je ubijeno više stotina bošnjačkih i hrvatskih civila. Veliki broj ljudi je odveden u logore u Prijedoru i Sanskom Mostu.
Kako su naveli, u selu Briševu tada dominantno naseljenom Hrvatima, 24. i 25. jula 1992. ubijeno je 68 osoba, među kojima su žene, djeca i stariji. U Zecovima, koji su u blizini Briševa, ubijeno je više od 100 civila, uglavnom žena, djece i starijih.
Između ostalih, u Zecovima je ubijena porodica Fikreta Bačića - dva maloljetna sina, supruga, majka i još više od 30 članova šire porodice.
Ratni veterani iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske došli su na komemoraciju na poziv Udruženja "Dom Briševo - Dobri" i porodice Fikreta Bačića koja godinama organizira komemoraciju za svoje najmilije.
"Došli smo da, kao ratni veterani i mirovni aktivisti, odamo počast svim žrtvama i pošaljemo poruku kako nam se rat, kao jedno strašno nasilje, nikada ne bi trebao ponoviti. Kao čovjek stidim se svih ovih mjesta na kojima su ubijani ljudi, posebno oni koji su bili bespomoćni, bilo da su civili ili da su zarobljenici. Ovakva zlodjela predstavljaju civilizacijski sunovrat. Iskazujemo duboko poštovanje prema žrtvama u Briševu i Zecovima kao i svim njihovim porodicama, posebno onima koje i danas tragaju za svojim najmilijim. Kao bivši borci želimo ukazati na važnost nastavka procesuiranja odgovornih za ove ratne zločine kao i na pronalazak nestalih", poručio je borac Armije RBiH i član CNA iz Zavidovića Amer Delić.
Ukazao je da veterni iz Srbije nisu mogli prisustvovati zbog pandemije koronavirusa, ali da oni obično prisustvuju.
Zdravko Marijan, predsjednik Udruženja "Dom Briševo - Dobri" ratne veterane i mirovne aktiviste koji su prisustvovali komemoraciji upoznao je sa detaljima napada i zločina nad Briševljanima, trenutnom stanju u vezi povratka prognanih, izgradnji memorijala u znak sjećanja na ubijene.
"Nažalost, Briševo je danas pusto i zaraslo, vratila se samo jedna porodica, realno je pretpostaviti da za 10 godina neće biti nikoga. Naše udruženje je uzelo sebi za cilj da, dok smo mi živi, održavamo sjećanje na naše najmilije i na njihovu žrtvu. To je najveće hrvatsko stratiše u Bosni i Hercegovini ali se, nažalost, osjećamo zapostavljenim, selo nema ni pristojan makadamski put, nemamo struju, na komemoraciju ne dolaze visoki zvaničnici. I ja sam veteran, učestvovao sam u borbama i znam šta je rat. Ali ubistvo civila, ubistvo djece i nemoćnih je ratni zločin, to je uvijek ratni zločin bez obzira ko su počinioci, a ko su žrtve", naglasio je Marijan.
Misu u Briševu predvodio je biskup banjalučki Franjo Komarica. On je u svom obraćanju prisutnima istaknuo, kako je saopćeno, važnost sjećanja na žrtve, ali i na praštanje i pomirenje. Biskup Komarica je sa Briševljanima svake godine, a u svom obraćanju napomenuo je kako je sve ove godine nastojao raditi na očuvanju sjećanja na žrtve protiveći se političkim zloupotrebama žrtava. Na kraju mise čitana je i poruka biskupa Komarice o praštanju i pomirenju, a župnik don Boris Ljevak zahvalio se veteranima koji su zajedno došli da s njima podijele bol.
Preživjeli članovi porodice Bačić su, nakon povratka u svoje mjesto, podigli spomenik svojim najmilijim u obliku otvorene knjige. Fikret Bačić danas je prepoznatljiv simbol borbe za pravo na sjećanje na žrtve u Prijedoru, posebno na djecu. Ratnim veteranima koji su došli u Zecove kazao je kako je sebi u obavezu uzeo dvije stvari: traženje svojih članova porodice koji se i do danas vode kao nestali i insistiranje na procesuiranju ubica.
"Ja ne mogu oprostiti ubicama niti to želim. Ja ne mogu kriviti cijeli jedan narod za moje stradanje, ali se znaju ubice i zločinci i njima se upravo sudi", rekao je Bačić.
Mještani Zecova koji su se vratili muče slični problemi kao i Briševljane, a poseban problem je činjenica da naselje nema riješeno pitanje vodosnabdijevanja.
Prema riječima borca VRS-a Pere Vočkića, uvijek na ovakvim mjestima se osjeća tužno jer svjedoči bolu žrtava.
"Kada čujete da nakon toliko godina porodice nisu pronašle svoje najmilije, onda mi je najvažnija poruka da se pomogne pronalazak ubijenih, da oni bar na taj način, kao i njihove porodice nađu smiraj", izjavio je Vočkić.
Mirovna organizacija Centar za nenasilnu akciju, sa uredima u Sarajevu i Beogradu, od 2008. godine organizuje posjete grupe ratnih veterana iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine mjestima stradanja civila i vojnika tokom posljednjeg rata te zvaničnim komemoracijama stradalim koje organizuju lokalne i državne vlasti i udruženja žrtava.
Veterani iz regiona u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 ko Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici kod Mostara, Skelanima kod Srebrenice, Stupnom Dolu kod Vareša, u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina, saopćeno je iz CNA.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
