Đukić je u junu 2009. prvostepeno osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, jer je 25. maja 1995., u svojstvu komandanta Taktičke grupe Ozren vojske bosanskih Srba, naredio jedinicama smještenim u selu Panjik na Ozrenu da artiljerijskim projektilom granatiraju Tuzlu, lokalitet Kapija. Tom prilikom poginula je 71 osoba, a ranjeno je više od 150.
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine je nakon održane sjednice u septembru 2010. godine donijelo drugostepenu presudu, kojom se kao neosnovane, odbijaju žalbe Tužilaštva Bosne i Hercegovine i branioca optuženog Novaka Đukića, i prvostepena presuda od 12. juna 2009. godine potvrđuje u cijelosti.
Đukić je u apelaciji naveo da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, jer je retroaktivno primijenjen Krivični zakon BiH, umjesto zakona SFRЈ.
"Upravo sada ostvarujem kontakte sa Ustavnim sudom i Sudom BiH da vidimo dalju proceduru vezano za generala Đukića. Nema nikakve dileme da je Ustavni sud BiH usvojio apelaciju generala Đukića i konstatirao da je povrijeđeno njegovo pravo na pravedno suđenje, da je izvršena pogrešna primjena materijalnog prava. Ustavni sud se nije doticao pitanja pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. To ćemo pred Sudom BiH. Mi pripremamo prijedlog za obnovu postupka jer smo prikupili mnoštvo novih činjenica koje ukazuju da se na Tuzlanskoj kapiji dogodila klasična teroristička diverzantska akcija koju su izveli pripadnici Desetog diverzantskog odreda VRS postavivši kod Kapije tri eksplozivne naprave koje su pobile toliki broj mladih", rekao je za AA advokat Tomić.
On je rekao da ukidanjem drugostepene presude Suda BiH "ne postoji više pravni osnov da se Đukić drži u pritvoru".
"Očekujem da general Đukić bude pušten danas ili eventualno u ponedjeljak", kazao je on. Đukić je, nakon što je teško obolio, prebačen u Kazneno-popravni zavod Tunjice kod Banje Luke.
Izvori iz Suda Bosne i Hercegovine potvrdili su da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio apelaciju Đukića protiv presude Suda BiH, koji ga je proglasio krivim zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i izrekao mu kaznu od 25 godina.
