Pravni institut u BiH uz podršku Ambasade SAD u BiH okupio je interdisciplinarnu grupu stručnjaka iz različitih oblasti - pravosuđa, uprave, energetskog sektora, obrazovanja, ekonomije, energetike, poljoprivrede, zdravstva. Oni su analizirali sektore i najvažnije probleme koji ih opterećuju, te ponudili određena rješenja i preporuke.
Kao rezultat njihovog istraživanja i analize nastao je dokument Policy Paper pod nazivom "Reforme u BiH - ka efikasnijoj državi“ na kome je rađeno više od godinu dana.
"BiH kasni s implementacijom reformi, ali ako donosioci političkih odluka krenu u implemetaciju uvijek se može napredovati. U oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja nedavno je usvojen starteški dokument na nivou BiH , također u oblasti energetike usvojena je okvirna strategija", izjavio je projektni kordinator i direktor Pravnog instituta u BiH Muhamed Mujakić.
Što se tiče sektora pravosuđa i vladavine prava među ostalim ukazano je na potrebu uspostave vrhovnog suda BiH.
"Kada je riječ naprimjer o reformama poljoprivrede, zdravstva, energetskog i drugih sektora jasno je da ih moraju iznijeti organi javne uprave, odnosno upravne organizacije, ministarstva i druga tijela uprave i tu trebamo kvalitetne kadrove", dodao je Mujakić naglašavajući neophodnost nastavka reformskih procesa.
Specijalista porodične medicine Zumreta Bihorac-Kučuk zajedno s kolegicom Edisom Trumić u ovoj analizi bavila se pitanjem reforme zdravstvenog sektora u BiH.
Bihorac-Kučuk je ocijenila da je reforma zdravstva već duži period na čekanju, iako postoje strateški dokumenti. Naglasila je fragmentiranost zdravstvenog sistema u BiH jer je, kako je dodala, opterećen velikim brojem ministarstva, zavoda za javno zdravstvo, fondova zdravstvenog osiguranja.
"Osnovni cilj reforeme u zdravstvu bi bio rješavanje nagomilanih dugova u toj oblasti. Uspjeh reforme zavisi od više faktora, od konsolidacije ekonomskog sektora, jačanja primarne zdravstvene zaštite, jačanja prava pacijenata, ljekarskih komora, farmaceutskog sektora i dr.", dodala je Bihorac-Kučuk.
Jedan od osnovnih problema s kojima se danas suočava stanovništvo, po riječima Edise Trumić s Farmaceutskog fakulteta Tuzla, jeste neravnomjerna zdravstvena usluga zbog fondova zdravstvenog osiguranja koji su na kantonalnim nivoima.
"Postoji problem nejednake zdravstvene usluge u smislu da pacijent koji je npr. u Širokom Brijegu ili Orašju nema jednak pristup zdavstvenim uslugama kao onaj koji je u nekom većem centru kao što su Tuzla, Sarajevo i sl. U narednom periodu multisektorskim pristupom treba da se riješi taj problem tako da pacijenti sa područja Federacije, ali i BiH imaju jednaku uslugu", navela je Trumić.
Mirko Pejanović, jedan od recezenata predstavljenog dokumenta, naglasio je da svako društvo koje hoće napredak teži tome da bude društvo znanja.
"Ovdje su mladi ljudi na intrerdisciplinarnoj osnovi, timski ponudili analize, preporuke i jednu vrlo zanimljivo znanje koje može poslužiti onima koji pripremaju i donose odluke, dakle za vlade, parlamente", kazao je Pejanović.
Naglasio je važnost lokalnog ekonomskog infrastrukturnog razvoja kao našu najveću šansu.
"Sredine u kojima djeluju poduzetni ljudi, gdje su formirane agencije za ekonomski razvoj, uključena struka i postoje razvojni projekti, već su odmakle u svom razvoju", dodao je Pejanović, navodeći primjer Općine Tešanj.
U ovom istraživanju i analizi reformskih procesa, kako je kazao jedan od autora dokumenta Miroslav Živanović, konstatovali su da je reforma javne uprave jedan od najdugotrajnijih reformskih procesa u BiH, što je u suprotnosti s prioritetom koji reforma javne uprave kao takva treba da ima.
"Ono što nas zabrinjava na neki način jeste da se reforma javne uprave uvijek posmatra kao dio reformskih aktvinosti. Zaključak do kojeg mi dolazimo u našem istraživanju jeste da reforma javne uprave jeste preduslov za sve ostale reforme, jer je javna uprava, odnosno administracija, sektor od kojeg se očekuje da provede sve mjere koje postavljaju i kroz Reformsku agendu, ali i druge strateške i reformske dokumente BiH", poručio je Živanović.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
