Pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike Miroslav Jurešić kazao je medijima da je osnovica borbe protiv siromaštva prije svega u zapošljavanju, da je najbolja socijalna politika zapošljavanje i da tu treba postavljati pitanje da li je ostvarena Reformska agenda.
"Ako imamo više zaposlenih ljudi, više je i doprinosa i poreza, imamo jači sistem i možemo više davati. U protivnom, rješavati problem zapošljavanja kroz sistem socijalne zaštite je kriv pristup", naglasio je.
Po njegovom mišljenju, generalno problem su tzv. statusna prava data zakonom što je dovoljno za ostvarivanje nekog prava.
"Uzimate novce, a niko vas ne pita da li vam je to potrebno. To što je neko npr. osoba s invaliditetom ne znači da ne radi. Potrebno je da uvedemo model kojim će se uvažavati određeni status, ali kroz kriterije pročistiti da li je toj osobi potrebna i pomoć države jer možda može i sam", kazao je.
To se, kaže Jurešić, može primijeniti uvođenjem odgovarajućih modela ciljanja (cenzusa), a prijedlog je tzv. indirektni imovinski cenzus.
Precizira da je napravljen prijedlog teksta zakona o socijalnoj zaštitu koji definira tzv. socijalni minimum (iznos dovoljan da čovjek preživi), kriterije pod kojima se može ostvariti neko pravo iz socijalne zaštite (prvenstveno osobe koje žive ispod tog minimuma), te tzv. aktivacijski model kojim bi se korisnici socijalne zaštite radno osposobili i pokušalo ih se što prije vratiti na tržište rada.
"Ne možemo dovijeka živjeti od socijalne zaštite. Nažalost, to je kod nas, čini se, postalo pravilo a ne izuzetak. Dijelom je kriv i sam sistem jer stvara takvo okruženje", kaže.
Za novac koji se izdvaja za socijalnu i dječiju zaštitu u FBiH smatra da uistinu dolazi do onih kojima je to najpotrebnije te da su jako strogi kriteriji za stjecanje tih prava.
Direktor IBHI-a Žarko Papić smatra da resorno federalno ministarstvo, pa i Vlada FBiH, u programu rada imaju niz zakona koji se tiču socijalne zaštite, usluge, jedinstveni registar... što je važno, ali naglašava da je za smanjenje siromaštva osnovni i ključni zakon o osnovama socijalne zaštite.
Papić ističe da taj tekst zakona predviđa minimum socijalne sigurnosti da svaki stanovnik FBiH u stvarnoj potrebi dobiva jednaku sumu onoga što se zove stalna novčana pomoć, predviđa bolju metodu ciljanja prema onima kojima je pomoć uistinu potrebna te radnu aktivaciju korisnika.
