Rehabilitacija "urbane mahale": Prijedlog za mural u Prešernovom parku u Sarajevu
Početkom ove godine Općina Centar je zajedno sa Vakufskom direkcijom Islamske zajednice u BiH pokrenula projekat uređenja ovog zapuštenog prostora, koji pretpostavlja njegovo ograđivanje i završetak arheoloških iskopavanja, s ciljem da se napravi arheološki park sa zaštićenim ostacima džamije i harema Kalin hadži-Alijine džamije.
U okviru ovog projekta, jedno od idejnih rješenja ponudio je i Zavod za zaštitu spomenika i historijskog naslijeđa iz Tuzle.
Razmatrajući detaljnije ovaj prostor i njegovu okolinu, iz Zavoda za zaštitu spomenika i historijskog naslijeđa su zaključili kako bi, pored prostora parka, i okolne fasade trebale dobiti određenu vrstu "rehabilitacije".
Razbiti monotoniju banalne i zapuštene fasade
Budući da se, prema riječima arhitektice Selme Karačević-Kapić iz Zavoda za zaštitu spomenika i historijskog naslijeđa iz Tuzle, radi o objektima i poslijeratnoj gradnji, koji nemaju nikakve arhitektonske vrijednosti, niti estetskog značaja, došli su do zaključka da bi bilo dobro da se na jednom od tih objekata napravi mural.
Istražujući bh. scenu grafitti arta, došli su do sarajevskog umjetnika Mensura Demira koji je napravio prijedlog i idejno rješenje murala.
"Svakom prozoru krov nad glavom - urbana mahala", način je na koji je prijedlog murala opisao sarajevski graffiti umjetnik Mensur Demir, kazavši kako bi koncept murala trebao biti uklopljen u arhitekturu zgrade, te razbiti monotoniju banalne i zapuštene fasade.
Mensur Demir se graffiti umjetnošću bavi još od 1996. godine, a zajedno sa Denisom Isakovićem je jedan od postratnih pionira sarajevske graffiti scene koja se pojavila 1998. godine.
Demir je kao arhitekta pet godina radio za Amira Vuka Zeca, a tri godine je bio vanjski saradnik/asistent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.
Mural zasad samo idejno rješenje
"Radi se o prostoru koji ima više slojeva - osmanski sloj, austrijski sloj, poslijeratni i međuratni sloj... to su elementi koji se preklapaju, elementi koji su vezani za tradiciju i mahalu...", pojasnila je za Klix.ba arhitektica Selma Karačević-Kapić iz Zavoda za zaštitu spomenika i historijskog naslijeđa iz Tuzle.
Ona je dodala kako je primarni problem ove lokacije upravo prostor koji je potpuno devastiran, zarastao i u posljednjih osam godina propada, tako da je mural zasad još uvijek samo idejno rješenje.
"Prva faza je rješavanje problema parka, a rehabilitacija okolnog prostora je druga faza, tako da je mural još uvijek samo ideja i istraživanje", navela je arhitektica Selma Karačević-Kapić.
