Rektor UNZE Jusuf Duraković: Moramo otvarati studijske programe koji donose posao i kompetencije
Duraković je 1989. godine završio Metalurški fakultet kao jedan od najboljih studenata u generaciji te je studij završio i diplomirao prije roka. Ističe da je želio upisati drugi fakultet ali ipak, stvorena ljubav prema metalurgiji je posebna i danas s obzirom na to da je osnovao i privatnu kompaniju je jedan od rijetkih rektora koji će ovu funkciju obnašati, a da ima veze s realnim sektorom.
Izmjena i usaglašavanje zakona
U razgovoru za Klix.ba Duraković kaže da je u 10-godišnjem članstvu u Upravnom odboru Univerziteta u Zenici vidio brojne nedostatke, na koje je pokušao utjecati i ukazivati, ali da je rijetko kada imao razumijevanje te se upravo zbog toga stvorila ideja da se kandiduje za rektora.
"Osnovna pretpostavka za pomjene na Univerzitetu u Zenici jeste izmjena Zakona o visokom obrazovanju Zeničko-dobojskog kantona. Nije usaglašen statut, Zakon o JU, Zakon o visokom obrazovanju sa okvirnim zakonom. Zakoni se donose da bi nam bilo bolje i u dogovoru s ministarstvom ću pokrenuti inicijativu da se transparentno urade izmjene zakona kako bi brže i funkcionalnije razvijali univerzitet. Zahtijevat ću i akademske slobode, koje su se poštovale u ranijem periodu. Vlada mora vršiti nadzor u domenu finansiranja. U dijalogu s osnivačem očekujem puno bolje rezultate jer Univerzitet u Zenici bi trebao biti okosnica razvoja kantona. Izrađeni strateški dokumenti ukazuju da je budućnost ZDK usmjerena ka metalopreradi. Na UNZE postoje tri jaka tehnička fakulteta i Institut i tu vidim šansu za naš univerzitet", kazao je Duraković.
Pojasnio je da brojne sudske procese iz prošlosti koje je UNZE imao i u koje je univerzitet bio uključen ne želi komentarisati s obzirom na to da nisu bili u domenu njegovog rada, ali da dolaskom na funkciju rektora preuzima sve ovlasti, ali i odgovornosti za svoje postupke.
Institutu Kemal Kapetanović želi vratiti stari sjaj
Neiskorišteni potencijal u velikoj mjeri vidi u Institutu Kemal Kapetanović koji bi se, kako kaže, s trenutnim poslovanjem i situacijom u okruženju doveo u pitanje a time i ime Univerziteta u Zenici.
"Vlada u saradnji sa univerzitetom se treba opredijeliti kakav Institut želi, hoćemo li razvijati naučno-istraživački institut kao što to rade bogate zemlje ili nešto drugo. Smatram da nemamo novca za fundamenalna istraživanja, ali možemo osigurati uslove za eksperimentalna i primijenjena istraživanja. Nedostaje nam mladih istraživača. Na UNZE se trebaju povećavati vlastiti prihodi i na polju instituta želim napraviti pomake kroz stimulisanje NIR-a i otvaranje podračuna. Brend sa Institutom koji su drugi napravili trebamo nastaviti graditi dalje, jer nam je to pretpostavka da se izađe u Evropu i da se o 'institutu priča kako se prije pričalo'", dodao je naš sagovornik.
U smislu reorganizacije nastavnog procesa na Univerzitetu u Zenici Duraković smatra da svi univerziteti bilježe pad upisa novih studenata, te da će raditi na afirmaciji novih studijskih programa, ponuditi kvalitetnije obrazovanje kako bi se privukao veći broj studenata.
"Trebamo atraktivnije studije koji nude zapošljavanje, veće kompetencije da je naš student po završetku studija spreman za tržište. Moraju se mijenjati nastavni planovi i programi jer su studenti preopterećeni prevaziđenim sadržajima sa veoma malo praktičnog rada. Potrebno je otvoriti univerzitet i uspostaviti intezivniju saradnju s realnim sektorom, ali i s lokalnom zajednicom, sudovima i vladama... Puno je prostora da se može napraviti pomak u razvoju univerziteta", izjavio je Duraković.
Moguća saradnja s namjenskom industrijom u BiH
Istakao je i da institut mora ostvarivati prihode na tržištu bez vlastitog podračuna što ga dovodi u tešku situaciju.
Ukoliko bi se institut organizovao sa ciljem istraživanja novih materijala i tehnologija potrebno je uložiti u savremnu opremu, povezati israživače sa fakulteta te uposliti mlade istraživače i tako bi mogao biti partner namjenskoj industriji. Ako se želi institut za potrebe tržišta, koji donosi novac, onda i tada se može uspostaviti dobra saradanja sa namjenskom industrijom", kaže Duraković u razgovoru za Klix.ba.
Kazao je da će na Univerzitetu u Zenici uskoro biti i zvanično otvorena dva nova studijska programa Zaštite životne sredine i Zaštite na radu i od požara za što postoji interes i za što su urađene analize i potrebni elaborati.
Gašenje studija bez perspektive i otvaranje novih
"Kada vidimo da postoji interes za određeni studijski program, radit će se analize, ispitati potrebe i opravdanost otvaranja novih studija iako je to sve precizirano i zakonom. Svakako, moramo se rješavati onih studija koji ne donose zaposlenje. Lakše je promijeniti dva-tri profesora nego uništavati deset generacija studenata koji sutra neće imati posao.", kaže naš sagovornik.
Na kraju je poručio da s funkcije rektora Univerziteta želi uraditi promjene na bolje, nešto po čemu će ostati zapamćen.
"Uvijek sam bio zagovornik takmičenja u činjenju dobra i svima će nam biti bolje ako se svi budemo takmičili u tome", zaključio je Duraković u razgovoru za Klix.ba.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
