Rezultati istraživanja CCI-a: Građani Goražda sretniji i od stanovnika Evropske unije
Analizom indeksa sreće ukupno 138 ili 45 posto ispitanika iskazalo je najveći nivo sreće, a prosto nevjerovatno zvuči da je srednja vrijednost indeksa sreće 8,7 što je znatno više od prosjeka Evropske Unije.
U Centrima civilnih inicijativa ističu kako objektivna slika odudara od one subjektivne svakog pojedinca jer na nivo sreće utiče i tradicionalni sistem vrijednosti i kulture.
"Objektivno, kvalitet života u Goraždu je lošiji od onog što su subjektivni pokazatelji. A i generalno, građani širom BIH, a ne samo u Goraždu prema našem istraživanju, nezadovoljni su radom lokalne uprave, kulturom, obrazovanjem, nezaposlenjem odnosno zapošljavanjem i mi nastojimo da ih infromišemo o našim istraživanjima i radu, pokušavamo ih animirati da se aktiviraju, da u ovo predizborno vrijeme razmisle kada izađu na izbore kako bi iskazali svoju volju i izabrali onog kandidata koji će raditi u njihovom interesu", kaže Alen Čular iz CCI-a.
Kada je u pitanju indeks ekonomske dimenzije ocjena je 6,9 a uzeti su parametri zaposlenja, infrastrukture, stanovanja i općenito ekonomskog statusa. Indeks kvalitete životne sredine ocjenjen je visokom ocjenom 6.0 a uzeti su parametri divljih deponija, kvalitete vode i vodosnabdjevanja, zagađenosti zraka i aktivnosti lokalne uprave na zaštiti životne sredine. Najveća ocjena je u oblasti nauke i tehnologije i iznosi 8,6, dok je najniža u oblasti kulture 4,4.
"Ocjene pokazuju potpuno odsustvo od realnog. Kada pogledam te brojke i onako kako se ja osjećam u ovom gradu mislim da je ovo subjektivno. Građani BIH imaju taj problem da pričaju okolo na nešto, a kada javno treba to da kažu imaju strah. Ne znam od koga, ali ne smiju da govore o onom s čim se ne slažu i onda to postaje pravilo da je sve dobro. Znam kad su bili u pitanju protesti zbog zidova, rijetki su imali hrabrosti izaći pred kamere", kaže Dženis Ćulov iz Volonterskog servisa mladih Goražde
Najvažnija pitanja kojima grad Goražde treba dati prioritet su ulaganje u infrastrukturu, unarijeđenje zdravstva, razvoj kulture i povećanje kulturnih sadržaja. Istaknuti su i projekti podsticaja zapošljavanju i poboljšanja komunalne infrastrukture.
