Također, u BiH u nema ni emisije na tom jeziku na nekom od medijskih javnih servisa. S druge strane, iz godine u godinu raste broj romskih učenika u školama na području Tuzlanskog kantona. Oko 700 učenika romske nacionalnosti pohađa osnovnu škole, dok i se 74 obrazuje u srednjim školama.
Zbog toga se i javila ideja o uvođenju romskog jezika u obrazovni sistem, jer je, kako je naglašeno, riječ jeziku koji ima svoju historiju.
Rukovodilac Centra za edukaciju Roma i etničkih zajednica iz Srbije Ljuan Koko rekao je da je romski jezik bogat, jako konstruisan, te da bi bilo interesantno da se djeca upoznaju o njegovom porijeklu iz Sanskrita iz sjeverne Indije.
Međutim, u BiH je ipak, prije nekoliko godina objavljen prvi bosansko-romski rječnik. Njegova autorica Hedina Tahirović-Sijerčić također je sakupila i objavila stare romske pjesme, priče, bajke i legende, no ona smatra da ovaj jezik nestaje, te da je potrebno više pažnje posvetiti obrazovanju Roma.
"Mi imamo različite grupe Roma koji govore različite dijalekte, starosjedilački Romi govore gurbetskim dijalektom a migracijske grupe govore arlejskim, koji je očuvan bolje od gurbetskog", pojasnila je autorica.
No, da bi romski jezik ušao u obrazovni sistem morao bi proći kroz izuzetno dug proces, naglašeno je. A zakon svakako dopušta njegovo izučavanje i nalaže da predavanje drži stručna i kvalifikovana osoba.
Pomoćnica ministra za obrazovanje i nauku TK Mersija Jahić izjavila je da zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju daje jednaka prava svoj djeci i daje mogućnost nacionalnim manjinama da se na njihov zahtjev izučava maternji jezik.
U Srbiji je situacija drugačija - romski jezik je kao izborni predmet, sa elementima nacionalne kulture, uveden u više od 10 škola. No, tamo su organizovani i kursevi za nastavnike od kojih je 23 dobilo certifikate za predavanje.
Priliku za učenje romskog jezika u Srbiji imaju u 40 škola, a ove godine će izaći bukvar, slikovnica i čitanka na romskom jeziku.