Ron Haviv za Klix.ba: Da su 1992. postojale društvene mreže, stvari bi se možda odvijale drukčije
Pored predavanja koje je poznati svjetski ratni fotoreporter održao u Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, on se susreo sa Nedžibom Salihović, Srebreničankom čija je bol obišla svijet 1995. godine.
"Najvažniji dio mog dolaska bio je susret sa ženom sa jedne od mojih fotografija. Riječ je o ženi iz Srebrenice koju sam fotografisao u Tuzli nakon bijega iz Podrinja. Razgovarao sam s njom o njenom iskustvu u kojem je izgubila sina, brata i oca. Bio je to emotivan trenutak u kojem fotografija 'oživi' i gdje pokušavam razumjeti šta joj se desilo“, rekao je Haviv za Klix.ba.
Tokom godina on je dobio mnogo informacija o ljudima koje je fotografisao, a čovjek koji je svima ostao urezan u sjećanje jeste Hajrush Ziberi.
"Bio je Makedonac u Bijeljini kojeg su zarobili Arkanovi Tigrovi i koji je ubijen vjerovatno nedugo nakon što sam ga fotografisao. Pronašao sam njegovu porodicu na Facebooku i rekli su mi da im je bilo potrebno 12 godina da ga identifikuju. Tu su i fotografije iz logora Trnopolje te dva glavna lika na njima koji danas žive u Australiji. Glavnu fotografiju izložbe koja se otvara sutra čini porodica sa Ilidže sa kojom sam također u kontaktu“, kazao je Haviv.
Prema njegovim riječima, fotografije iz ratnih područja su izuzetno važne, a jedan od najvećih problema današnjice jeste što je gledalac pasivni konzument fotografija i što ne cijeni ono što vidi.
"Kažu - Aha, to je još jedna ratna fotografija iz Sirije... koga briga. To je možda i najvažniji promašaj u odnosu fotografije i gledatelja. One ih moraju natjerati da djeluju, a ne da ih potaknu na manjak djelovanja. U isto vrijeme postoji veliki broj fotografija i na fotoreporterima je da pronađu bolji način kako bi uključili gledatelje na nekom višem nivou“, objasnio je Haviv.
On se osvrnuo i na trenutno stanje u Bosni i Hercegovini čije rješenje, kaže, nikako ne može biti jednostavno.
"Fantastično je vidjeti Sarajlije na ulicama i u kafićima te turiste koji dolaze i odaju pozitivnu sliku. S druge strane, stanje u državi je problematično, a Bosanci, bez obzira na to sa koje strane dolazili, ne mogu krenuti naprijed zbog pogrešnog pristupa Međunarodnoj zajedici, ali i zbog međuetničkih odnosa u BiH. Pored dobrih vijesti iz ostatka regije, prava je šteta što BiH nije našla način da krene naprijed“, Zaključio je Haviv.
Haviv je u posljednjih nekoliko godina dokumentovao dešavanja vezana za Arapsko proljeće i smatra kako ta problematika mora ostati u fokusu javnosti. Ono što danas oslikava i utječe na posao fotografa na ratnom terenu jeste moderna tehnologija.
"Ljudi su danas puno svjesniji potencijalne moći fotografije i pokušavaju je kontrolisati. Postoje čak i medijski projekti unutar zaraćenih strana, kao što to ima Islamska država koja otežava posao nas fotoreportera. Ja pokušavam proširiti svoju publiku kroz društvene mreže gdje dolazimo do puno većeg broja ljudi nego prije. Da su kojim slučajem tokom rata u BiH postojale društvene mreže, tada bi se stvari možda odvijale drugačije. S druge strane, društveni mediji povećavaju i smanjuju značaj fotografije u isto vrijeme", zaključio je Haviv u razgovoru za Klix.ba.
Nevjerovatna slučajnost: Google Maps uhvatio ubicu u trenutku kada je tijelo skrivao u prtljažnik
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
