Ruralizacija Sarajeva: U Titovoj i Ferhadiji sve više (ne)legalnih prodavača, reklama na fasadama...
Pokušali smo dobiti odgovore iz općina Centar i Stari Grad, na čijoj su teritoriji ove ulice, ali i iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove zašto se takva situacija ne promijeni.
Pomoćnik načelnika Općine Stari Grad Suad Handanagić u razgovoru za Klix.ba ističe kako općinski komunalni inspektori konstantno upozoravaju i uručuju prekršajne naloge svima koji bez odobrenja prodaju u Ferhadiji.
"Želim naglasiti da Općina odobrenja za prodaju na štandovima daje isključivo tokom novogodišnjih praznika, te za 8. mart, kada se prodaje cvijeće. Uz to, dozvolu imaju i prodavači slika u blizini Ekonomskog fakulteta, te poneki štand na kome se prodaju knjige. Za sve ostalo poput prodaje hrane i pića, Općina uglavnom ne izdaje odobrenje", istakao je Handanagić.
Proširivanje štandova
Dodaje kako je bilo slučajeva i da su ljudi koji su imali odobrenje za štandove na tačno određenom prostoru proširivali te štandove i zauzimali veći dio ulice, a onda bi dobili prekršajni nalog za to. Napominje kako se pri davanju rješenja za prodaju na štandovima u Ferhadiji pribavlja saobraćajna saglasnost u pješačkoj zoni, odnosno vodi se računa o prohodnosti ulice.
Prema Handanagićevim riječima, Općina će u narednim danima dobiti odštampane prekršajne naloge, te će podaci o prekršiocima biti direktno pohranjivani u jedinstvenu bazu podataka, tako da oni koji budu kažnjeni neće moći izvaditi dokumente dok ne plate kazne, isto kao što je sada slučaj sa kaznama za saobraćajne prekršaje.
"I dosad su inspektori izlazili na teren i uručivali prekršajne naloge. Međutim, kako je procedura na sudu duga, tim prodavcima se isplatilo čak i platiti jednu kaznu od 500 KM, te nastaviti sa prodajom u Ferhadiji. U dosta slučajeva sud im izriče i uslovne kazne, jer oni na ročištu izjavljuju kako nemaju novca i slično", rekao je Handanagić.
Na naš upit zašto inspektori ne pišu kazne svaki dan, naš sagovornik odgovara da je takva praksa na snazi jer je nakon uručivanja prekršajnog naloga potrebno provesti određenu proceduru, sve provesti kroz papire i predati to sudu. "No, sada kada dobijemo odštampane naloge i jedinstvenu bazu podataka, moći ćemo svakodnevno uručivati prekršajne naloge, kao kod nepropisnog parkiranja", rekao je Handanagić, dodajući kako prodavači sada koriste i činjenicu da inspektori rade do 16 sati, te nerijetko dolaze nakon toga i prodaju na ulici.
Naš sagovornik ističe i kako su općinski urbanističko-građevinski inspektori prije mjesec dana obišli sve vlasnike objekata na čijim su fasadama izvješene reklame, te im sugerirali da podnesu zahtjeve za dobijanje dozvole da u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju KS mogu izvjesiti te reklame. Riječ je o nekoliko desetaka vlasnika, od kojih je, kaže Handanagić, većina podnijela zahtjev za dobijanje dozvole. Također, dodao je, sličnu proceduru provode komunalni inspektori sa vlasnicima koji reklame postavljaju na ulici.
Komunalna inspektorica u Općini Centar Mersiha Živojević za Klix.ba je rekla kako su uslužne naprave, odnosno štandovi za prodaju sokova i palačinki u prošloj godini imali rješenje koje je isteklo. Kako su dva takva štanda ostala u blizini Tržnice, inspektorica je pokrenula upravni postupak za prinudno uklanjanje ovih bespravno postavljenih štandova.
Uklonjeni štandovi idu na deponiju
"Mi ne izdajemo prekršajne naloge, već pokrećemo upravni postupak u sklopu kojeg dajemo mogućnost vlasniku da za dva dana sam ukloni štand. Ukoliko se to ne desi, mi dajemo nalog firmi Bosman sa kojom imamo sklopljen ugovor, da ukloni štand, a potom ga odnese na deponiju. Ta procedura može potrajati nekoliko dana. Što se tiče konkretnih štandova protiv kojih je pokrenut upravni postupak, još nemam informaciju da li su oni tamo, jer sam prošle sedmice bila na godišnjem odmoru, ali ako i dalje ostanu na istom mjestu bez dozvole, dat ćemo nalog da se uklone", kazala je Živojević.
Ona dodaje da u posljednje vrijeme nisu imali primjedbi vezanih za reklame postavljene na ovim dvjema ulicama, kao i da problem sa ilegalnom prodajom, mimo štandova, rješavaju u saradnji sa kantonalnom tržišnom inspekcijom, koja može izdavati prekršajne naloge.
U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove su za Klix.ba kazali da njihovi inspektori putem redovnih i usmjerenih inspekcijskih nadzora intenzivno rade na suzbijanju nelegalnog rada, bilo da je riječ o nelegalnom radu u poslovnim prostorima ili na javnim površinama.
"Kontinuirani inspekcijski nadzori s ciljem suzbijanja obavljanja bespravnog prometa realiziraju se na području općina Stari Grad i Centar, ali i u drugim općinama na području Kantona Sarajevo, posebno na tzv. 'kritičnim lokalitetima' na kojima se vrši bespravan promet roba. Prodaja na improviziranim štandovima, odnosno prodaja izvan registrovanih prostorija za promet, predstavlja pojavu tzv. crnog tržišta i ona se suzbija kao nezakonita pojava, s obzirom da se radi o višestrukom prekršaju koji uključuje povredu Zakona o javnom redu i miru KS, što je u nadležnosti MUP-a KS, komunalni prekršaj (neovlašteno zauzimanje javne površine), tržišni prekršaj (promet robom nepoznatog porijekla), saobraćajni prekršaj (ometanje saobraćaja u kretanju ili mirovanju na saobraćajnici), sanitarni prekršaj (promet životnim namirnicama u improvizovanim-nehigijenskim uslovima)", naveli su iz Uprave, dodajući kako je suzbijanje ovih pojava jedan od njihovih prioritetnih zadataka.
Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, pristižu i službene zabilješke pripadnika MUP-a KS, koji evidentiraju i legitimišu osobe koje vrše nelegalni promet.
"Odmah potom naši inspektori pokreću prekršajne postupke pred nadležnim sudom. No, i pored stalnih aktivnosti inspekcijskih organa, koje imaju za cilj suzbijanje bespravnog prometa na frekventim lokalitetima Kantona Sarajevo, evidentno je da se stanje na terenu ne poboljšava, jer nelegalni trgovci odmah po odlasku inspektora ponovno nastavljaju sa radom", navode naši sagovornici iz Uprave.
Društveni i kulturološki problem
Prema njihovim riječima, kako bi se trajno riješio ovaj u širem smislu društveni i kulturološki problem potrebno je uključiti sve nadležne subjekte, te donijeti novu zakonsku regulativu koja će efikasnije riješiti ovu problematiku.
Podsjećaju da su općine Stari Grad i Centar, u skladu sa njihovim Odlukama, nadležne da izdaju odobrenje za privremeno korištenje javne površine postavljanjem stolova, slobodnostojećih reklamnih panoa, kao i, shodno odredbama Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, reklama i displeja na fasadama objekata.
Tržišno-turistički i sanitarni inspektor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove tako su 31. januara proveli nadzor nad radom štanda u Ferhadiji na kojem se vrši cijeđenje i prodaja soka, te je konstatovano da vlasnik posjeduje Rješenje Općine Stari Grad za obavljanje obrtničke djelatnosti od 15. januara ove godine.
Arhitekta Sead Gološ za Klix.ba je, međutim, kazao kako su reklame na fasadama i štandovi u najprometnijim ulicama najbolji dokaz nerada inspekcijskih i općinskih organa, koji bi morali voditi računa o tome da ne dozvole haos u gradu.
"Ovo što sada imamo na djelu je jedna potpuna ruralizacija grada, a to pokazuje da nema nikakve kontrole. Svugdje u svijetu postoje striktni uslovi da bi neko postavio reklamu na fasadu, te se uz to naplaćuje silan novac, ako takvo nešto zadovolji sve potrebne uslove. Kod nas imate situaciju da nerijetko vozila Hitne pomoći ne mogu proći ulicom od tih reklama, jer svako sebi daje za pravo da bez ikakvog odobrenja postavi reklamu pred svojom radnjom", rekao je Gološ.
Antireklama za grad
Dodaje kako je potpuno razočaran i činjenicom da je u Ferhadiji i Titovoj tako puno štandova.
"Općine za to uzimaju neki sitan novac, ali valja imati na umu da je to antireklama za grad i da nijedan turista nakon takvog iskustva neće imati ništa lijepo reći za grad. Neka malo pogledaju kako sve to izgleda u Beču, Milanu, ili čak i Istanbulu, koji ne izgleda ovako pretrpan, iako nam je po duhu najsličniji", dodao je naš sagovornik.
On je nadalje naveo kako na zgradama Sindikata ili na Uniticu stoje reklame koje, vjerovatno, vlasnici zgrada izdaju za par hiljada maraka, dok gradski i kantonalni budžet od toga nemaju nikakvu korist.
"U svijetu se za takve reklame plaćaju stotine hiljada, pa čak i milioni maraka, a uz to, taj novac ide u gradski budžet. Kod nas svako sebi uzima za pravo da radi šta hoće, te da još uz to, mimo svih propisa, sebi stavlja novac u džep", zaključio je Gološ.
