Elektroprivreda RS-a bi koncesije Serdarovu, prema upravo završenoj procjeni koju je sam naručio, trebala da plati više od 180 miliona KM, otkriva portal Capital.
Sve je počelo 23. juna 2014. godine kada su tadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik i Serdarov polagali kamen temeljac za gradnju HE „Mrsovo“ uz pompezna obećanja i obostrane pohvale.
"Ovo je značajan početak velikog posla na izgradnji hidroelektrane čiji će kapacitet biti 36,8 megavata i koji će koštati 200 miliona maraka. Moram da istaknem da će izgradnja ići značajno ubrzanim tempom, jer je sva sredstva obezbijedila kompanija Rašida Sardarova. Vlada Republike Srpske je na ovom projektu potpuno angažovana i radi sve da stvori neophodne tehničke uslove za rad“, ushićeno je tada govorio Dodik.
Do danas HE nije izgrađena, kao što nije ni TE "Ugljevik 3“, niti je pokrenuta eksploatacija uglja na ležištu "Ugljevik Istok 2“ za koje je Vlada RS naprasno dala koncesije Serdarovu prije šest godina na osnovu prethodnog Dodikovog ličnog obećanja.
Probijanje rokova i nepoštovanje koncesionih pravila nije bilo dovoljan razlog za raskid ugovora sa ruskim milijarderom, već je odlučeno da Srpska po paprenoj cijeni otkupi njegove koncesije i zatvorene hotele "Comsar“ u Rudom i Ugljeviku, piše Capital.
Iako se za koncesije "Comsara“ interesovala jedna poljsko-kineska kompanija, u priču se uključuje "Elektroprivreda RS“ i pismo namjere sa potpisom vršioca dužnosti direktora Luke Petrovića već je dostavljeno "Comsaru“.
Banjalučka revizorska firma je imovinu i ulaganja "Comsara“ procijenila na čak 94 miliona evra.
Zatražena još jedna procjena od druge revozorske kuće, pa bi ta cifra mogla da bude i znatno veća, kao i prije nekoliko godina kada je “Comsar” naručio procjenu po kojoj livade na kojima su trebali biti izgrađeni energetski objekti vrijede oko 130 miliona eura.
Serdarov je u RS-u registrovao pet firmi za različite djelatnosti, od ugostiteljstva do trgovine i proizvodnje električne energije. One imaju neznatan promet, ali i milionski gubitak.
Direktor firme "Comsar RS“ Siniša Majstorović nije želio da komentariše informacije da ERS kupuje njihove koncesije.
"Ne mogu da komentarišem ništa u vezi sa tom temom“, rekao je kratko Majstorović.
Na pitanje da li je Vlada donijela odluku u vezi sa zahtjevom "Comsara“ za produženje koncesionog perioda za TE 2Ugljevik 3“, Majstorović je rekao da su zahtjevi upućeni i da su aktivni.
"Namjera 'Comsara' kao privrednog društva u Republici Srpskoj je da nastavi investicije u RS“, rekao je on.
Iako u "Comsaru“ ponavljaju samo da nastavljaju poslovati, portal Capital je uspio dobiti potvrdu od ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića i vršioca dužnosti direktora "Elektroprivrede RS“ Luke Petrovića da se planira kupovina Serdarovih koncesija.
"Elektroprivreda RS-a" u sklopu svojih investiciono-razvojnih planova razmatra mogućnost dobijanja koncesija iz oblasti energetike koje nisu realizovane, a jedna od tih koncesija se odnosi i na vlasništvo firme "Comsar Energy“ koja u svom koncesionom pravu ima i hidroelektranu i termoelektranu“, saopštili su za Capital iz ERS-a.
Nekoliko dana kasnije Luka Petrović je potvrdio da ERS neće na ovom stati, već planira i nekim domaćim privatnicima isplatiti njihove neostvarene izlete u energetski sektor.
ERS je već uputila zahtjev Komisiji za koncesije RS za uvid u sve nerealizovane investicije i investicije od kojh su koncesionari odustali.
"Naišli smo na ozbiljne projekte, kao što je ’Comsar’ koji u svom vlaništvu ima koncesiju za TE ’Ugljevik 3’, snage čak 600 megavata, odnosno dva puta po 300 megavata, i HE ’Mrsovo’ od 38 megavata instalisane snage. Među ozbiljnim investicijama od kojih su koncesionari odustali ili su im oduzete je i vjetropark ’Trusina’ koji se zajedno sa ’Hrgudom’ pokazao kao najveći potencijal za vjetroelektrane. Takođe, postoji niz manjih hidroenergetskih objekata u RS koje smo dobili od Komisije za koncesije i koje analiziramo te ćemo, u skladu sa našim potencijalima i finansijskim mogućnostima, pristupiti i mogućoj kupovini koncesija koje su otpale ili su još aktivne“, kazao je Petrović.
Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić je istakao da postoji inicijativa za otkup koncesija u vlasništvu Rašida Serdarova koju "Elektroprivreda RS“ razmatra.
"ERS je javno preduzeće koje ima svoje organe i koje pokreće neka pitanja, vodi aktivnosti, ali na kraju traži saglasnost od Vlade RS za investicije veće vrijednosti. Ukoliko oni pripreme tu inicijativu i procijene da za njih ima interesa da preuzmu takvu koncesiju, mi ćemo to razmatrati“, rekao je Đokić.
On je istakao i da Ugljeviku treba novi blok, jer je postojeći pri kraju tehnološkog vijeka. Kazao je da je RS odsumporavanjem, koje će biti završeno 1. novembra ove godine, a u koje je investirano oko 80 miliona eura, značajno pomogla i zaštitila Termoelektranu "Ugljevik“, ali da je novi blok, ipak, potreban.
"Njoj je na taj način i produžen radni vijek najkasnije do 2036. godine. To je veoma povoljno za rad te elektrane, ali njoj treba i novi blok i da na taj način očuvamo i energetsku bezbjednost i energetsku stabilnost, jer termoelektrane daju najviše energije i najstabilnije snabdijevanje“, rekao je Đokić i dodao da je "Comsar“ u proteklom periodu investirao mnogo novca u pripremu projekata.
Ministar ne objašnjava koji je interes ERS da Serdarovu da blizu 200 miliona umjesto da zatraži koncesiju i taj novac iskoristi za početak izgradnje novog bloka termoelektrane u Ugljeviku ili Gacku.
Bez posljedica probijeni svi rokovi
Da realizacija koncesionih ugovora ne ide onako kako je planirano davno je utvrdila Komisija za koncesije RS.
"Koncesionar ne ispunjava svoje obaveze u skladu sa ugovorom o koncesiji za TE ’Ugljevik 3’. U toku 2017. godine najveće aktivnosti su se odnosile na pregovore sa strateškim partnerima i kupcima električne energije. Niska nepovoljna cijena električne energije značajno je usporila aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje termoelektrane, a time i otvaranja rudnika“, pravdan je ruski investitor u izvještaju Komisije za koncesije za 2017. godinu.
Kada je u pitanju HE "Mrsovo“ u izvještaju je navedeno da je u toku je izgradnja pristupnih puteva.
Načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić potvrdio je da se na obećanoj termoelektrani već godinama ništa ne radi, zbog čega podržava da ERS preuzme tu investiciju.
"Ja sam i 2011. i 2012. godine upozoravao da ovaj projekat neće ići, iako su obećanja bila da ćemo već 2013. godine ovdje imati novu termoelektranu. Ne ulazeći u cijenu koju će ERS dati za te koncesije, sa stanovišta opštine Ugljevik i njenih građana, smatram da to ne bi bila loša opcija“, istakao je Perić.
Kaže da je "Comsar“ u Ugljeviku uradio put od oko dva kilometra i nekoliko baraka za smještaj radnika, ali da se godinama nikakvi drugi, konkretni radovi, na terenu ne vide.
Ozbiljna država bi odavno raskinula ugovor
U Ugljeviku "Comsar“ je jedino uspio da kupi, luksuzno renovira i zatvori hotel, slično kao i u Rudom gdje se, uz ugašen hotel, zarastao u travu nalazi kamen temeljac za hidroelektranu koji su položili Serdarov i Dodik 2014. godine.
Načelnik opštine Rudo Rato Rajak rekao je za Capital da je "Comsar“ u proteklom periodu imao značajna ulaganja u ovu opštinu, ali da se u zadnje tri godine ništa ne dešava, a svi rokovi za izgradnju su odavno probijeni.
"Postavljen je kamen temaljac za hidroelektranu, urađeni su određeni pripremni radovi, sagrađen je most preko rijeke Lim koji će omogućiti radove na drugoj obali, urađen je kamenolom i pristupni put i tu se stalo. Nikakvih radova nema već treću godinu. Mi smo od 'Comsara' dobili zvaničnu informaciju da traže strateškog partnera za nastavak investicije i ta priča nam se ponavlja već tri godine“, kazao je Rajak i dodao da je čuo da se i "Elektroprivreda RS“ spominje kao potencijalni partner.
Kazao je i da su rokovi koje je prema ugovoru "Comsar“ imao da izgradi hidroelektranu davno istekli, te da im Vlada tajno izlazi u susret i produžava rokove.
"Ozbiljna država bi sa neozbiljnim koncesionarom raskinula ugovor i tražila drugog. Nama su vezane ruke, a trpimo značajnu štetu zbog tog stanja“, rekao je Rajak.
Prema zvaničnim podacima sve firme Rašida Serdarova u RS 2018. godinu završile su u gubitku, a najveći minus od 1,4 miliona KM imao je "Comsar RS“. Slijedi ga "Comsar energy hidro“ sa gubitkom od 588.359 KM.
Hotel "Comsar Rudo“ u 2018. godini je imao gubitak od 284.972 KM i već mjesecima su mu blokirani svi računi. Hotelu "Comsar Ugljevik“ računi su blokirani krajem septembra 2018. godine, a prošlu godinu je završio sa gubitkom od 234.526 KM.
"Comsar energy trading“ Banjaluka je takođe prošlu godinu završilo u minusu od 81.000 KM.
Sva preduzeća su u prošloj godini smanjila i broj radnika.
Sva preduzeća su u potpunom ili većinskom vlasništvu "Comsar Energy Group limited“ koja je registrovana na Kipru, ostrvskoj državi i jednoj od brojnih svjetskih offshore zona koje nude potpunu anonimnost vlasnicima firmi i bankovnih računa.
Načelnik opštine kaže da "Hotel Comsar“ u Rudom već tri mjeseca ne radi, da ima velika dugovanja i da im je struja isključena.
“Ta dugovanja je uglavnom napravio 'Comsar'. Kako ne bi dozvolili da nam jedini hotel bude zatvoren, mi smo ponudili da izmirimo dugovanja i da ga uzmemo u zakup u narednih pet godina, ali oni na to nisu pristali, odnosno tražili su mnogo novca“, naglasio je Rajak.
Ista situacija je, prema riječima načelnika Ugljevika, i sa hotelom u toj opštini koji je takođe zatvoren prije nekoliko mjeseci. Perić kaže da je objekat u dobrom stanju, ali da se vjerovatno sa njim nije dobro upravljalo i da je to razlog zatvaranja.
Inače, firma "Comsar Energy“ je prošle godine zatražila od Vlade RS da se koncesija koju su dobili za izgradnju i korištenje termoelektrane “Ugljevik 3” produži za dodatnih 15 godina, inače će odustati od investicije.
Pored zahtjeva da se koncesija produži sa 30 na 45 godina, uz obrazloženje da je na 30 godina investicija neisplativa zbog niske cijene električne energije, Serdarov je slao signale i da će smanjiti prvobitno planiranu snagu TE "Ugljevik 3“.
Ko je Rašid Serdarov? Rašid Sardarov je rođen 27. jula 1955. godine u ruskoj republici Dagestan. Geologiju je diplomirao sa 23 godine, a zatim sa terenskim timovima proveo 12 godina, istražujući za državni geološki institut naftu i gas širom Azije. Prve milione zaradio je u Orenburgu, ruskoj oblasti na granici sa Kazahstanom. Tu je dobio koncesiju za eksploataciju gasnog kondenzata koji se može prerađivati u naftni plin za pogon vozila te benzin i lako loživo ulje. Sirovine je prerađivao u rafineriji državne kompanije „Gazprom“ sve dok nije izgradio vlastitu rafineriju te u Moskvi 2003. godine osnovao firmu „Južno-uralska industrijska kompanija“, koja se bavi vađenjem i preradom nafte i gasa. Suvlasnica firme je supruga Mariana Ljubim Bogatyrjevna. Serdarov 2005. širi poslovanje na evropski kontinent, osnivajući niz kompanija od kojih je neke u međuvremenu i likvidirao.
Niz privilegija i ustupaka
Vlada RS je već izlazila u susret "Comsaru“ kada je početkom 2016. godine dala saglasnost za zaključivanje tri skandalozna aneksa ugovora sa kompanijom "Comsar Energy“ kojima je, između ostalog, potpisala da će "do posljednjeg dana odugovlačiti sa primjenom evropskih propisa koji bi mogli da nanesu štetu koncesionaru“, produžila rokove izgradnje, preuzela obaveze koje su nadležnosti BiH te dala odobrenje kompaniji "Comsar Energy“ da upiše pravo vlasništva i svojine nad nepokretnostima.
Nedugo nakon toga, ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a Petar Đokić zatražio je izmjene tih štetnih aneksa, ali nije poznato da li su potpisani.
"Comsar“ je takođe, mnogo ranije, uputio Vladi i zahtjev za produženje koncesije za hidroelektranu "Mrsovo“, i to sa 30 na 50 godina. ERS isplaćuje Serdarovu nešto što je već bilo njeno i na čemu je radila decenijama. Idejno rješenje za izgradnju HE „Mrsovo“ staro je trideset godina i „Elektroprivreda“ je na osnovu njega napravila plan izgradnje hidroelektrane vlastitim novcem. Tri godine prije nego što će doći Serdarov, Republika Srpska, Srbija i Italija su potpisale međunarodni sporazum o prodaji energije po povlaštenoj cijeni. Italiji je nedostajalo električne energije iz obnovljivih izvora pa je bila spremna kupovati od Srbije i RS. Prema Sporazumu, Srbija i RS trebale su same ili uz pomoć investitora graditi 24 hidroelektrane, među njima i „Mrsovo“. Italija se, s druge strane, obavezala da će u prvih 15 godina rada ovih hidroelektrana plaćati struju 155 evra po megavatsatu (MWh), što je bilo skoro četiri puta više od tržišne cijene. ERS je izradila plan za početak gradnje HE „Mrsovo“, na idejno rješenje i predstudiju ekonomske opravdanosti troši oko 75.000 KM. Međutim, godinu dana poslije Dodik se sastaje sa Serdarovim i uz TE „Ugljevik“ daje mu i koncesiju na HE „Mrsovo“, koju ERS sada od njega otkupljuje, ne računajući njen gubitak prihoda koje bi imala prethodnih godina da je sama izgradila.
Dolaskom na čelo "Elektroprivrede RS“ Luka Petrović je najavio velike promjene unutar ERS, reorganizaciju i investicije od dvije milijarde maraka, ali bez detalja kako to planira uraditi, niti izvorima finansiranja.
