Rusmir Mesihović, bivši direktor KCUS-a: Bježi se od pacijenta, u tri godine obavljeno samo 16 transplantacija
Mesihović je kazao da sve ono što bi oni, kao zdravstveni profesionalci, trebalo da rade jeste da idu prema jednom cilju, a to je briga prema pacijentu.
"Mi imamo problem posljednjih godina da je pacijent, nažalost, u drugom planu. Bavimo se zdravstvom kao profitnim organizacijama, a suština je zapravo pacijentu omogućiti ono što mu pripada po zakonu i po doprinosima koje plaća", poručio je Mesihović.
Istakao je da zdravstveni radnici funkcioniraju u jednom nakaradnom zdravstvenom sistemu, koji oni nisu postavili.
"Mi moramo funkcionirati u tom sistemu. Ja ne mogu prihvatiti da Bosne i Hercegovina nema jedno ministarstvo... Ne, mi imamo 13 ministarstava, nekoliko fondova... To više nisu dva sistema, nego evidentno tri sistema. To je jedan uteg koji nas koči", poručio je Mesihović.
Napomenuo je da bez obzira na to što pripada jednoj političkoj opciji, mora reći da svugdje u svijetu zdravstveni profesionalci moraju biti van politike.
"Na prvom mjestu je struka", potcrtao je Mesihović.
Dodao je kako je za vrijeme njegovog obnašanja dužnosti ministra, od 2010. do 2014. godine, doneseno 13 zakona, pet ih je usvojeno, a pet ih je u parlamentarnoj proceduri.
"Sad pokušavaju nekako da sklope taj zakon o transplataciji. Napravili su jedan nakaradan zakan o MP-u. Muškarac je koji ne može da ima dijete je potpuno oštećen po tom zakonu. Ne mogu oko toga da se dogovore", istakao je Mesihović.
Istakao je da se zakon o transplataciji pravi kako bi se pojedinci mogli okoristiit na račun pacijenata.
"Ja sam 2010. godine rekao da nam je neophodno osam godina da napravimo ozbiljnu reformu. Poslije četiri godine nazadovanja, trebat će nam još dodatne četiri godine", rekao je Mesihović.
Napomenuo je da je neophodno pojačati kontrolu lijekova, esencijalnih listi, krenuti u implementaciju svih zakona koje imamo, napraviti modernu informatizaciju, uraditi ozbiljne screening programe...
"Mi nemamo nijedan screening program za prevenciju malignih oboljenja. Jedan čovjek kojem se nađe nešto tim screeningom, leži dan u bolnici, to košta državu 300-400 KM. Ako nemamo to, pa se nađe karcinom u naprednoj fazi, do 100 hiljada KM se povećavaju troškovi", istakao je Mesihović.
Dodao je da je apsurd da pacijent iz Visokog, 20 km od Sarajeva, ne može da dođe u Sarajevo na liječenje, nego da mora da ide u Zenicu.
"Moramo se ponovo okrenuti pacijentu, usavršavati porodičnu medicinu. U Sarajevu su, prema istraživanju, ljudi nezadovoljni porodičnom medicinom. U Tuzli su zadovoljni", rekao je Mesihović.
Istakao je da je kao direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu zatekao, u januaru 2015. godine, isti dug koliki je i ostavio kad je otišao s te pozicije nakon 10 mjeseci.
"Postoje pisani tragovi koliki je bio dug na dan kad smo mi otišli. Mislim da svako ima svoj koncept kako tu situaciju da rješava, pa nek rade kako hoće", poručio je Mesihović.
Potcrtao je da moramo otvoriti reformu kompletnog sistema.
"Javni dug u zdravstvenom sistemu FBiH je blizu 350 miliona KM. U RS-u je 700 miliona KM. Znači, na 3,5 miliona stanovnika. Kada bi se samo napravilo 50 posto povrata sredstava za PDV, taj dug bi došao na pola i prodisalo se. Ali mi bježimo od pacijenta. Samo je 16 transplantacija napravljeno u BiH posljednje tri godine", zaključio je Mesihović.
