Sabid Zekan za Klix.ba: Tuzlanski kanton je zapao u vrtlog "ozakonjene" korupcije
"U javnom sektoru su pretežno zaposlene porodice iz stranačkih uticaja i članova rodbine. Uglavnom je zaposleno stanovništvo iz urbanih sredina u kojima dominiraju pojedine političke partije. U proizvodnom sektoru na području TK, ali i cijele BiH zaposleni su svi oni koji nisu stranački opredijeljeni i koji nemaju rodbinsku vezu sa strankama", kaže u razgovoru za Klix.ba član Komisije za borbu protiv korupcije TK Sabid Zekan.
Vlada TK u novembru 2014. godine donijela je Odluku o načinu i uslovima prijema zaposlenika u radni odnos u javnim službama TK, kojom je određeno da se zapošljavanje u javnim ustanovama i preduzećima ovog kantona vrši putem javnog konkursa, odnosno javnog oglasa. Međutim, njeno neprovođenje je, prema Zekanovim riječima direktorima praktično omogućilo zapošljavanje rodbine i stranačkih članova.
"Zaposli ti mog, a ja ću tvog"
Naš sagovornik ističe i da postoji nekoliko načina na koje se vrši zapošljavanje u javnim ustanovama i preduzećima u TK.
"Postoji cijena prilikom zapošljavanja, međutim, nije uvijek sve ni u novcu. Nešto se dobija i u kontra-pozicijama. To se odnosi na princip 'zaposli ti mog, a ja ću tvog'. Nerijedak je slučaj da dva direktora zapošljavaju uzajamno svoju djecu. Praktično, tu se vrši razmjena djece i to je usluga za uslugu. Druga cijena su liste na izborima, a postoji i međustranačka pomoć posebno kod koalicionih partnera, kada jedni druge zapošljavaju. Tu imamo situaciju da ljudi iz jedne stranke zaposle one iz druge i obratno i to je tzv. 'međustranačka trgovina'", pojašnjava Zekan.
Na nivou Federacije BiH usvojen je Zakon o internoj reviziji u javnom sektoru FBiH, koji, između ostalog stavlja na obavezu uvođenje internih kontrola u svim javnim institucijama i preduzećima.
"Interne kontrole imaju ulogu da povećaju efikasnost, smanje troškove, uvide neke probleme ili eventualno nešto poboljšaju. U TK, nažalost skoro pa da interne kontrole i nisu potrebne jer u tom slučaju vlast ne bi mogla provoditi to što sada radi. Direktori praktično ne bi mogli da krše neka pravila ili zakone. U trenutnim situacijama direktori praktično sami sebe kontrolišu", nastavlja član Komisije za borbu protiv korupcije TK koji je ujedno i skupštinski poslanik.
"Rak rana" BiH
Zekan naglašava da javna administracija trenutno predstavlja "rak ranu" BiH, ali je i produžena ruka stranačkih moćnika i centara, jer se u svim skupštinama, pa tako i u Skupštini TK, donose površni zakoni koji dozvoljavaju nižim organima vlasti da prave određene pravilnike, odluke ili neke druge podzakonske akte koji dozvoljavaju kriminogene radnje, pa na kraju i zapošljavanje mimo konkursa.
"Ako krenemo od aktuelnih zakona, dolazimo do situacije da javna preduzeća i ustanove same sebi prave sistematizaciju radnih mjesta i time fiktivno povećavaju broj potrebnih izvršilaca u nekim sektorima. Imate situacije gdje se neki sektori izmišljaju te se onda postavljaju šefovi tih sektora i savjetnici dikretora. Riječ je o visoko plaćenim pozicijama za koje se prave određeni, jako čudni, pravilnici za zapošljavanje. U nekima od njih su zastupljeni i sistemi bodovanja intervjua. U tom slučaju možete imati jako dobre rezultate po osnovu prosjeka ocjena i boračke pripadnosti, ali na intervjuu dobijete najmanji broj bodova i nećete biti zaposleni", nastavlja Zekan.
Komisija za borbu protiv korupcije TK najviše prijava od građana dobija upravo iz domena zapošljavanja u javnim preduzećima i ustanovama. Nažalost, rijetko koji slučaj dobije i sudski epilog.
"Vrlo je teško utvrditi korupciju kada je u pitanju zapošljavanje u javnom sektoru, jer nadležno tužilaštvo mora imati konkretne dokaze da je neko napravio kriminogeno djelo. Smatram da svi direktori javnih institucija u TK prave krivično djelo kada zapošljavaju mimo konkursa, jer niti jedan zakon u kantonu ili čak na nivou Federacije BiH ne zabranjuje konkurs. Oni se pozivaju na to da im zakon nije dao obavezu konkursa, međutim tu postoji odluka Vlade TK iz 2014. godine, na osnovu koje svi moraju raspisati konkurs. S obzirom da ta odluka u novom sazivu Kantonalne vlade nije poništena, ona je i dalje na snazi", potcrtava Zekan.
"Ozakonjena" korupcija
Na upit kako zaustaviti trend zapošljavanja u javnim preduzećima na osnovu stranačkih i rodbinskih veza na području TK, Zekan odgovara:
"Jedan od mogućih načina je da nadležno tužilaštvo radi svoj posao, međutim problem je u tome što je ono pretrpano raznim predmetima i ne može uvijek riješiti sve probleme. Postoji jedan termin koji ja često koristim a to je tzv. 'ozakonjena' korupcija. Kada vi donesete određeni zakon koji je kontraproduktivan i štetan za građane BiH, u tom slučaju tužilaštvo i sud vas praktično ne mogu osudti za krivično djelo jer ste radili po zakonu. Imate raznih situacija u svim sferama života gdje je Skupština TK praktično napravila 'ozakonjenu' korupciju. To prije svega znam za obrazovni sektor, ali je zastupljeno i u ostalim. Također, jedno od rješenja je i da se pokuša napraviti smanjeni disbalans između realnog i javnog sektora. U tom slučaju neće svi da hrle u javni, neko će nastojati da bude zaposlen i u prvatnom sektoru."
Velika korupcija se uglavnom oslanja na političke stranke koje donose zakone i prate njihova izvršenja. Upravo zbog ove činjenice Zekan Skupštinu TK smatra najvećim izvorom korupcije.
"Sve kreće od Skupštine TK. Ona je povezana sa stranačkim politikama, odnosno političkim strankama i onda se napravio jedan krug kojeg čine: skupština, stranke, javna preduzeća i ineters. Mi se nalazimo u jednom vrtlogu 'ozakonjene' korupcije koji funkcioniše više od 20 godina. Takva korupcija koja je zastupljenam ne samo u našem kantonu, nego i na području cijele BiH vodi ka tome da sve više trošimo naše resurse i crpimo ono što je stečeno u zadnjih 100 godina, odnosno vodi nas u još veće siromaštvo", kaže Zekan.
Naš sagovornik je uvjerenja da naša zemlja samo adekvatnom primjenom zakona, ali i sposobnom sudskom politikom može izaći iz krize u kojoj se nalazi već nekoliko godina, a koju je, između ostalog, prouzrokovao i vrtlog "ozakonjene" korupcije čije se posljedice itekako osjete.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
