Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je novinarima da je cilj danas na sesiji da aktueliziraju, prije svega, pitanje kako se odnositi prema budućnosti u odnosu na ono što su iskustva sa 6. aprilom 1992. ali i 1945. godine.
"Na današnji dan prije 22 godine Evropska zajednica kao cjelina i svaka članica Evropske zajednice pojedinačno, priznali su Republiku BiH kao nezavisnu, suverenu državu u međunarodno priznatim granicama", kazao je novinarima prof. dr. Ćazim Sadiković.
Prema njegovim riječima, to učinjeno na prijedlog takozvane Arbitražne komisije koju je činilo pet najeminentnijih pravnika Evrope.
Sadiković je, govoreći o Ustavu BiH, kazao da se radi o Ustavu koji je u osnovi suprotan našoj civilizaciji i koji kao takav treba mijenjati.
"Komitet ministara Vijeća Evrope je stao na stanovište da treba da se prije mijenja Ustav, pa da se onda pristupi ovim izborima. To je već nekoliko puta Vijeće Evrope ponovio", kazao je Sadiković.
Naš bi prijedlog bio, dodao je on, da se podhitno izvedu ustavne promjene, a onda na bazi novog Ustava izvedu oktobarski izbori.
Prema Sadikovićevim riječima, da bi zaista imali koristi i od ustavnih promjena i od izbora potrebno je izvršiti bitne, hitne ustavne promjene.
"Mi dobro sada znamo ko su protivnici suverene, nezavisne, samostalne BiH i znamo šta treba raditi, kako treba raditi i kako se suprotstaviti tim snagama ukoliko bude potrebno", kazao je, između ostalog, novinarima general Hasan Efendić.
Na sesiji Kruga 99 razgovarano je i o zdravstvenim posljedicama rata u BiH i načinu njihovog prevazilaženja.
Dr. Sanko Pandur je kazao novinarima da su ljudski faktori znanja najveći doprinos u zdravstvenom sistemu i smanjivanju posljedica rata po zdravlje ljudi u BiH.
"Šestog aprila, sa svojom profesionalnošću, zdravstveni sistem je stajao uz svoj narod i danas stoji, ali u promijenjenim uslovima. Samo u Kantonu Sarajevo imamo deset i po hiljada invalida, imamo oko hiljadu ljudi amputiranih udova, oko 80 paraplegičnih ljudi i na desetine hiljada ljudi sa posttraumatskim stresnim poremećajem", kazao je Pandur.
Prma njegovim riječima, Svjetska zdravstvena organizacija procjenila je da u BiH boluje oko 400 hiljada ljudi od posttraumatskog stresnog poremećaja iako su najcrnje prognoze bile da u BiH milion i sedamstopedeset hiljada ljudi ima neki od oblika psihičkog poremećaja vezanog za rat.
"Ono što bi za nas bilo tragično jeste da se psihički poremećaj starijih, roditelja, učesnika na ovaj ili onaj način u ratu u BiH prenosi na mlade generacije i od njih stvara psihički manje kvalitetne ljude", kazao je Pandur.