Samo 58 posto djece u Bosni i Hercegovini primilo prvu dozu vakcine protiv morbila
Stopa procijepljenosti djece u Bosni i Hercegovini se smanjila posljednjih godina i znatno je ispod preporučenih 90 posto do 95 posto. Samo 58,04 posto djece primilo je prvu dozu cjepiva protiv morbila, a 52,01 posto primilo je prvu buster dozu vakcine protiv difterije, tetanusa i dječje paralize (DTP).
Postoje značajne varijacije među različitim regijama. Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini (WHO CO BiH), u saradnji s UNICEF-om, te uz podršku EU i USAID-a, kontinuirano pomaže zdravstvenim vlastima u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), Republici Srpskoj (RS) i Brčko distriktu (BD) na unapređenju i provođenju redovnih programa imunizacije, kao i za uvođenje nove vakcine protiv HPV-a.
Svjetska zdravstvena organizacija je tokom 2022. godine podržao brojne aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta Stručnog savjetodavnog odbora za imunizaciju u FBiH (NITAG), zdravstvenih radnika, poboljšanje komunikacije o imunizaciji i sigurnosti vakcina.
Dodatno, Ured WHO za BiH podržao je program nadoknade propuštenih doza vakcinacije, od čega je koristi imalo više od 7.000 djece u dobi od jedne do sedam godina koja su primila jednu od propuštenih doza.
Obilježavanje Proširenog programa imunizacije (EPI), globalne inicijative pokrenute 1974. za proširenje dobrobiti osnovnih vakcina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, počinje tokom ovogodišnje Evropske sedmice imunizacije, koja se obilježava od 21.- 27.04. EPI program je jedan od najvećih javnozdravstvenih uspjeha 20. i 21. stoljeća, spašavajući gotovo 5 miliona života godišnje.
“Vakcine ostaju naše najjače sredstvo protiv ozbiljnih oboljenja, koja ponekad imaju smrtni ishod, uzrokovanih zaraznim bolestima. Zemlje su posvećene postizanju nivoa procijepljenosti između 90 do 95% kako bi zaštitile svoju populaciju, formuliranjem sveobuhvatnih politika imunizacije i prilagođavanjem usluga potrebama pojedinaca i zajednica na temelju informiranih odluka temeljenih na podacima. Svjetska zdravstvena organizacija nastavit će podržavati te napore za dobrobit svih nas”, izjavio je dr. Erwin Cooreman, specijalni predstavnik Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Bosnu i Hercegovinu.
Posljednji poznati prirodni slučaj velikih boginja bio je 1977. godine u Somaliji. Godine 1989. WHO je proglasila velike boginje iskorijenjenima. To je bio veliki uspjeh, pogotovo zato što su velike boginje bile opasna bolest koja je ubila svakog trećeg zaraženog.
Iako je do 1974. bilo dostupno nekoliko vakcina za sprječavanje drugih bolesti, većina djece u svijetu nije imala koristi od njih. Iz
tog razloga, rezolucijom Svjetske zdravstvene skupštine iz 1974. uspostavljen je Prošireni program imunizacije, koji su usvojile sve države članice SZO-a. Program je imao za cilj omogućiti svoj djeci pristup vakcinama protiv šest smrtonosnih bolesti osim malih boginja: poliomijelitisa, tuberkuloze, hripavca, tetanusa, morbila i difterije. Tokom proteklih godina ovaj se paket osnovnih preporučenih vakcina povećao na 13 univerzalno preporučenih vakcina tokom cijelog života i 17 dodatnih vakcina s preporukama koje ovise o kontekstu.
Godine 1974. samo je 10 posto djece u evropskoj regiji SZO bilo vakcinisano protiv difterije, tetanusa i hripavca. Danas je ta brojka porasla na 94 posto, a učestalost ovih bolesti dramatično je pala. Do kraja 2022. godine, 33 zemlje od 53 u Regiji eliminirale su endemsko širenje morbila. Dok je dječja paraliza (polio) još uvijek bila česta u nekoliko zemalja 1974., Regija je proglašena slobodnom od dječje paralize 2003. godine.
Mijatović se neće kandidovati za predsjednika SDP-a: "Nisu spremni za Srbina iz RS-a"
