Samo rijetki političari u BiH podržali bi Paradu ponosa i zakone koji regulišu prava LGBT osoba
Političari u BiH nisu previše "pričljivi" kada je riječ o temama koje se tiču ravnopravnosti LGBTI osoba, kao i njihovim pravima. Odgovore na pitanja dobili smo samo od Peđe Kojovića iz Naše stranke i Alme Kratine iz Demokratske fronte. Kojović je kazao kako bi podržao Paradu ponosa i pozvao članove koji mogu i žele da se pridruže te da redovno daje podršku festivalu Merlinka.
"Pravo na slobodu govora i okupljanje je temeljno ljudsko i građansko pravo i svaki skup koji ispunjava uslove utvrđene zakonom mora biti omogućen. To je stav Naše stranke i odnosi se na svako okupljanje građana bez obzira na to da li se radi o socijalnim protestima, političkim okupljanjima ili o paradi. Mi, nažalost, ne živimo sada u takvom društvu, ali je društvo koje mi želimo graditi otvoreno i slobodno i motiviše svakog svog građanina i građanku da ovu zemlju osjeća kao svoju i da se u njoj osjeća sigurno i slobodno", kazao je Kojović.
Istospolne zajednice su nevidljive
Alma Kartina iz Demokratske fronte istakla je kako istospolne zajednice nisu vidiljive kroz zakone u BiH te da je to potrebno promijeniti.
"Kako sam od početka mandata vrlo često bila u prilici kroz saradnju sa NVO sektorom prvenstveno pitanje prava LGBT osoba pratiti kroz različite situacije, jasno mi je da se radi o populaciji nevidljivoj kroz zakonski okvir, zbog čega su ovi ljudi vrlo često uskraćeni za osnovna ljudska prava. Istospolne zajednice koje postoje su prvo nepriznate u BiH i nevidljive za zakone, tako da je teško očekivati regulisanje svih onih prava koja se logično uskraćuju ljudima u svakodnevnom životu. Jedno je sigurno, a to je da je neophodno kroz zakonske izmjene stvoriti ambijent u kojem će se biti u prilici ispoštovati ljudska prava LGBT osoba", kazala je Kratina.
Međunarodna obaveza BiH
Damir Arnaut iz SBB-a ranije je izrazio spremnost dati podršku zakonu o istospolnim zajednicama, kazavši da ga zagovara od 2008. godine, jer se radi o poštivanju osnovnih ljudskih prava. Prije dvije godine je naglasio kako je to međunarodnopravna obaveza BiH kroz presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Oliari protiv Italije" iz 2015. godine, kao i uvjet za napredak ka članstvu u EU kroz rezoluciju Evropskog parlamenta od 12. marta 2015. godine.
"Kao i po pitanju prava Ostalih da se kandiduju za članove/ice Predsjedništva BiH, ima nas koji smo to od početka zagovarali, ali nakon presude 'Sejdić-Finci' to više niko ne smije osporavati. Isto je sa istospolnim zajednicama i presudom 'Oliari'", rekao je tada Arnaut.
Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić je odgovarajući na pitanja tokom događaja "Kafa s kandidatom za Predsjedništvo" koji je organizirao Institut za razvoj mladih KULT kazao kako su NATO put i učlanjenje u EU precizno regulirani i bez obzira na uvjerenja, moramo ih provoditi.
"Ta okupljanja moraju proći kao u drugim gradovima. Mislim da je Srbija hrabrim izborom predsjednika Vučića otišla najdalje i od tabu teme napravila legalnu situaciju", kazao je Radončić.
Institucija će morati izglasati rješenja koja EU traži
Mirsad Hadžikadić smatra kako bi svi građani u demokratskim zemljama trebali imati pravo na slobodu okupljanja i iznošenja stavova o bilo kojem pitanju.
"Što se mene tiče, ja ne bih paradu ponosa izdvajao kao neko posebno kontroverzno pitanje u odnosu na druga slična okupljanja. Trebamo pokušati uvidjeti svrhu takvih okupljanja, naći u njima lekciju za naš zajednički napredak kao društva. Da li je društvo u kojem se svako malo na javnim mjestima okupljaju grupe nezadovoljnih građana dobro društvo? Da li u njemu želimo da živimo? Kako ga možemo učiniti boljim? To bih volio da se svaki put zapitamo bilo da na ulicama vidimo nezadovoljne učenike, nastavnike, zdravstvene radnike, penzionere ili pripadnike manjina po bilo kojoj osnovi. Ljudi koji su dio zvaničnih institucija BiH bi trebalo da misle o dobrobiti društva. Pretjeran fokus na pojedinačna pitanja nas onemogućava da sagledamo dubinu problema u kojem se nalazimo svi zajedno", kazao je Hadžikadić.
Kada je riječ o usvajanju zakona o istospolnim zajednicama, Hadžikadić kaže da će doći vrijeme kada će naše institucije morati izglasati rješenja koja zahtijeva EU, jer se vežu za ljudska prava.
"Ako vam neki kandidat zarad populizma kaže da je protiv, onda smatrajte i da je protiv članstva u EU i NATO-u. Kako sam i ranije objasnio, mislim da kao društvo treba da na neka pitanja gledamo manje emotivno, a više pragmatično i u kontekstu kvaliteta života koji prosječni građanin ove zemlje ima. BiH je sekularna država s institucijama i pravilima koja se tiču odluka kao što je ova. Meni je stalo do jačanja države, do toga da pokušamo BiH učiniti prostorom koji je dobar za sve nas, a ne samo za neke povlaštene predstavnike porodica, partija, etničkih grupa ili uskih gradskih sredina. BiH mora biti država za sve njene ljude. Svaka druga opcija znači manje države, a više podjela", kazao je.
Protiv okupljanja i zakona
Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Borislav Borenović (PDP) i Senad Šepić (Nezavisni blok) kazali su kako ne bi podržali paradu ponosa, ali da je ne bi ni zabranili, ali nisu za legalizaciju istospolnih brakova.
"Održavanje parade ponosa i legalizaciju istospolnih brakova ne bih podržao jer se to kosi s mojim vjerskim i moralnim načelima", kazao je Ibrahim Hadžibajrić (Nezavisna bh. lista).
U međuvremenu BiH još čeka na zakon o istospolnim zajednicama koji je Hrvatska usvojila 2013. godine i ozakonila životna partnerstva osoba istog spola. Prema pisanju medija, Crna Gora i Srbija su na korak do usvajanja ovog zakona koji bi mogao postati realnost u 2019. godini. BiH još čeka na prvu Paradu ponosa.
