Potpuna tišina dočekala nas je na ulazu u samostan na obalama Ramskog jezera. Crkva, kuća mira i etnografski muzej svjedoci su višestoljetnog postojanja bogoslužja u sjevernoj Hercegovini.
Od davnina, središte su vjerskog života čitavog ovog kraja. Franjevci su u Rami prisutni od početka 15. stoljeća. I prije dolaska franjevaca, kršćanstvo je bilo prisutno u Rami što potvrđuju ostaci starokršćanske crkve u selu Varvara. Franjevački samostan u Rami je jedan od 13 koji su spomenuti 1514. godine u popisu Bosanske provincije.
Samostan i crkva će u narednih nekoliko stotina godina preživljavati tešku sudbinu, ali uvijek dočekivati ljepše dane.
Te 1857. godine, zahvaljujući fra Pavlu Vujičiću, na zgarištu ranijeg samostana izgrađen je novi u kojem se stanovalo do 1930. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, ova zgrada je služila kao komunistički zatvor, a u njoj su bili smješteni policija i poštanski ured.
Stvaranjem jezera '60.tih godina prošlog stoljeća, samostan je služio i kao privremeno boravište na nekoliko porodica, a prije nekoliko godina je obnovljen i u njega je smješten etnografki muzej, jedinstven u Bosni i Hercegovini. Upravo je stvaranje jezera bio razlog iseljenja više stotina ramskih porodica.
Prostorije etnografskog muzeja čuvaju od zaborava bogatu i uređenu zbirku starih ramskih poslova, cjelokupnu narodnu nošnju i njenu izradu, alatke i oruđe za obradu zemlje. Uz stubište su postavljene fotografije o biljnom svijetu ramskog područja, a na spratu preparirane životinjske vrste koje žive u tim krajevima. Među njima su vukovi, medvjedi, jeleni, srne, lisice, razne ptice, gmizavci...
Tri objekta, crkva, etnografski muzej i Kuća mira, okruženi su prelijepo uređenim travnatim površinama i drvećem u čijem se središtu nalazi Ramski križ, djelo Mile Blaževića. Nedaleko od od križa nalaze se i skulpture Diva Grabovčeva i Posljednja večera, djela Kuzme Kovačića. U kompleksu se nalazi i samostanki gaj kroz koji ide Križni put.
Prije 13 godina otvorena je i Kuća mira koja raspolaže sa četrdesetak ležaja, kapelicom, restoranom i dvoranom za sastanke. Zamišljena je ako molitveno-rekreacijski prostor za duhovne vježbe, predavanja i slične sadržaje.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je kulturni pejzaž i područje franjevačkog samostana i crkve nacionalnim spomenikom naše zemlje.
