BiH
217

Sarajevo dobilo Actopolis, mjesto gdje će se "baviti gradom i misliti o gradu"

Klix.ba
(Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Na prostoru Hastahane na Marijin Dvoru u Sarajevu u ponedjeljak je upriličeno svečano otvorenje projekta Actopolis koji će trajati do 22. jula ove godine.

Projekat je otvorio načelnik Općine Centar Dževad Bećirević tako što je u ponuđenoj aplikaciji Sarajevo Cloud oblikovao svoju viziju Hastahane i odštampao sliku svog viđenja ovog parka.

Naime, riječ je o transnacionalnom projektu Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine, u kojem osim Sarajeva učestvuje još šest evropskih gradova. Cilj ove kulturne manifestacije je da kroz interaktivne multimedijalne programe, urbane instalacije i performanse, pokrene dijalog i razmišljanje, razmjenu mišljenja i ideja o značenju i transformaciji, ali i povijesti, sadašnjosti i budućnosti grada.

U svom obraćanju prisutnima načelnik Bećirević je iskazao zadovoljstvo što je Općina Centar partner u ovom projektu.

"Goethe-Institut već godinama u našem gradu i državi realizuje jako dobre projekte. Danas sam sretan što je Općina Centar partner u ovom projektu sa Goethe-Institutom, i što je na jedan drugačiji način građanima omogućeno da iskažu svoje želje i vizije prostora, urbanog planiranja te da sami utiču i kreiraju svoju životnu okolinu. Općina Centar će i u budućnosti rado učestvovati u projektima Goethe-Instituta i svima će nam biti zadovoljstvo sagledati na ovaj način stvari u našoj okolini", istakao je Bećirević.

Charlotte Hermelink, direktorica Goethe-Instituta BiH i Odjela kulturnih programa, pojasnila je koncept projekta naglasivši da je osnovni njegov cilj potaknuti građane i građanke da učestvuju u oblikovanju gradskog prostora.

"Riječ 'actopolis' je neologizam koji predstavlja spoj riječi 'acropolis' kao metafore za javni gradski prostor i engleske riječi 'to act' koja znači djelovati. Iz toga proizilazi da je zapravo značenje riječi 'actopolis' djelovanje u prostoru grada. Projekt se bavi javnim prostorom kao zajedničkim prostorom stanovnika jednog grada i pitanjem kako se građani i građanke mogu uključiti u njegovo oblikovanje i štaviše postati pokretači razvoja i oblikovanja prostora grada. Želim se zahvaliti načelniku Općine Centar Dževadu Bećireviću na podršci, ljubaznim riječima, te što nam je ukazao veliku čast svojim prisustvom ovoj manifestaciji", kazala je Hemerlink.

Pod vodstvom kustosice Danijele Dugandžić tri umjetnička kolektiva u Sarajevu intenzivno su se pozabavila pitanjem značaja, historije i budućnosti javnog prostora. Tri odabrana umjetnička projekta za Actopolis Sarajevo: Sarajevo Cloud, Zeleni Paviljon i Sarajevo Album treba da potaknu građane Sarajeva da učestvuju u oblikovanju javnog prostora koji će biti dostupan svima.

Kustosica Dugančić kazala je da je trenutak u kojem se događa Actopolis značajan ne samo za Sarajevo, nego i za čitav svijet koji se podigao u odbranu javnog prostora.

"Actopolis je samo nastavak inicijativa za grad koje su proteklih godina istraživale, mislile, govorile, šetale, mapirale, popravljale, sadile, čistile ili uljepšavale grad te stvarale zajedničko. Drago mi je da danas vidimo sve veći broj inicijativa koje se bave gradom i misle o gradu, ali i da je grad ponovo postao žarište naših interesa. Tri su inicijative unutar Actopolis projekta sa jednakim namjerama ušle u ovaj proces i ponudile ideje koje danas realizirane vidimo u ovom javnom prostoru parka Hastahana", naglasila je Dugančić.

Autorica Sarajevo Albuma je Armina Pilav, a njen tim čine Katarina Bošnjak, Haris Sahačić i Roberto Vertieri. Sarajevo Album želi prikupiti priče koje su povezane s nekim mjestima i koje tim mjestima vraćaju njihov značaj. U sklopu ovog participativnog projekta nastat će kolektivno sjećanje grada u obliku digitalnog i fizičkog albuma. Obuhvatit će sve priče koje će kasnije biti objavljene u "albumu".

Lana Čmajčanin i Bojan Stojčić autori su Zelenog paviljona, projekta koji ne želi kao umjetnička instalacija tek podsjećati na izgubljeno "mjesto umjetnosti", već kao samostalno umjetničko djelo predstavlja metaforu za to kako umjetnost može i treba "srastati sa i širiti se" javnim prostorom. Zeleni paviljon se nadovezuje na ideju Umjetničkog paviljona koji je izgradio arhitekt Jahiel Finci u 1950-im godinama i koji je srušen u 1970-im godinama pod nerazjašnjenim okolnostima. Njegovim rušenjem Sarajevo je izgubilo jedno od rijetkih mjesta koja su bila na raspolaganju za umjetnost.

Projekt Sarajevo Cloud autora Asmira Mutevelića, Kenana Vatrenjaka, Vedada Islambegovića i Ibrice Jašarevića je multimedijalna instalacija koja sakuplja individualne vizije za Hastahana park koristeći fizički prostor i proširenu stvarnost. Sarajevo-Cloud je aplikacija koju posjetioci Hastahane mogu skinuti na svoj mobilni telefon. Ova aplikacija korisniku na raspolaganje stavlja različite elemente za oblikovanje (drveće, klupe, fontane i drugo), s kojima svaki građanin može oblikovati "svoju" viziju tog mjesta. Sve prikupljene slike će biti odštampane i prezentirane na izložbi koja će kontinuirano rasti. Ovo će učesnicima omogućiti ne samo da formuliraju vlastite predstave, već i da se upoznaju s predstavama drugih učesnika.

Prostor Hastahane, čiji naziv po svom značenju predstavlja mjesto ozdravljenja, odabran je kao simbolično mjesto susreta i stalnih urbanih izazova. Imajući uvijek sluha za projekte i aktivnosti koji su u interesu građana i doprinose razvoju društva, Općina Centar je izdala odobrenje za korištenje ove javne površine za održavanje pomenute manifestacije.

Ovoj manifestaciji prisustvovale su i kustosica cijelog projekta i direktorica Centra za arhitekturu u Beču Angelika Fitz te pomoćnica načelnika Općine Centar za prostorno uređenje i komunalne poslove Alma Sadović.