Sarajevo: Nargile čiste deterdžentom, zrakom, ali ne i mašinama za dezinfekciju
Direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, Sena Softić-Taljanović, za Klix.ba je kazala da joj nije poznato da se u Hitnu pomoć javio neki pacijent nakon pušenja nargile, ali je i dodala kako su ljekari zabrinuti za moguće, pa i dugoročne, posljedice pušenja nargile.
"Mi ljekari na stručnim vijećima znamo raspravljati o tome pitanju, a tu je problem što su nargile, odnosno njen sadržaj koji se puši, nama nepoznanica. Nepoznati su nam sastojci u kojima naša mladost uživa, zbog čega smo zabrinuti za moguće posljedice, posebno jer znamo da određeni broj ljudi već ima naviku da puši nargilu i iznova se vraća u te barove", kazala je naša sagovornica.
Pregledano 15 objekata
U sklopu redovnog inspekcijskog nadzora kantonalna sanitarna inspekcija, između ostalih, vrši i pregled objekata u kojima se konzumira nargila.
Kako nam je rečeno u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Sarajevo, njihovi sanitarni inspektori do sada su izvršili inspekcijski pregled u 15 objekata koji pružaju usluge konzumiranja duhanskih prerađevina, kao i duhana za nargile.
U službi za odnose sa javnošću Uprave navode da je kontrolom usklađenosti poslovanja sa sanitarnim propisima u tim objektima utvrđeno da u zakonskoj legislativi ne postoje propisi u vezi sa posebnim uvjetima koje je potrebno osigurati za ovu vrstu djelatnosti.
"Subjekti nadzora obavljaju ugostiteljsku djelatnost tipa 'caffe bar' i 'bosanska kafana' u skladu sa izdatim općinskim rješenjem, a u opisu odobrenog predmeta poslovanja u nekim objektima se ne spominje korištenje nargile, dok u drugim ima naglašeno konzumiranje nargile", navode iz Uprave.
Dodaju kako je u većini kontrolisanih objekata utvrđeno da uposlenici nemaju znanje o održavanju higijene nargile kroz koju prolazi spoj ljepljive melase, vodene pare i zraka iz respiratornog trakta korisnika i mogućoj štetnosti.
"Uposlenici i vlasnici inspektorima daju različite odgovore. Jedni tvrde da se gumeni nastavak ne smije prati jer je unutar žica koja korodira, drugi pak povremeno peru deteredžentom i toplom vodom pa dezinficiraju, a bilo je i onih koji tvrde da zrakom iz aparata za kafu propušu crijevo. Bitno je istaći da svaki konzument nargile dobije jednokratni nastavak za usta. Mašine za dezinfekciju nema niko", ističu naši sagovornici iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo.
Nepotpune deklaracije
Inspektori su također utvrdili da u nekim objektima nije bilo obavijesti o zabrani korištenja nargile osobama mlađim od 18 godina.
"U nekim objektima deklaracija na masi za nargilu nije potpuna (nema prevoda i upozorenja na jeziku naroda u BiH, nema podataka o uvozniku), mada se na granici provodi laboratorijska kontrola i po dobivanju ispravnih nalaza preparat se pušta u promet", dodaju iz Uprave.
Navode kako će na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja u objektima u kojima nisu ispoštovane higijensko-sanitarne mjere biti poduzete sankcije u skladu sa Zakonom.
"Sagledavši kompletnu situaciju mišljenja smo da je neophodno donijeti zakonsku legislativu o korištenju nargile, kao i definisati sve procedure od spravljanja i stavljanja ove melase u nargilu do načina loženja (loženje se vrši unutar ili izvan objekta bez ikakve zaštite ili odvodnje dima i pepela). Također, potrebno je osigurati pravilnu vještačku ventilaciju, način čišćenja, pranja i dezinfekcije nargile, ukoliko je ona neophodna, te jasno istaći znak o zabrani ulaska u ovakve objekte djeci ispod 18 godina, kao i ove uslove poštovati i kontrolisat", zaključili su naši sagovornici iz Uprave.
