Razgovor s ministrom
73

Sarajevo: U ambulantama nedostaje medicinskog kadra, a 50 doktora se nalazi na birou

Piše: A. Ku.
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Ilustracija: A. L./Klix.ba
Rješenje višegodišnjeg problema nedostatka medicinskog kadra u Bosni i Hercegovini (BiH) još se ne nazire. Iako je taj nedostatak izražen i u Kantonu Sarajevo (KS), situacija je ipak bolja nego u ostalim kantonima.

Ministar zdravstva KS Enis Hasanović rekao je za Klix.ba da se suočavamo s globalnim nedostatkom medicinskog kadra u svijetu. S ovim problemom se suočavaju Njemačka, Švedska i ostale zemlje.

"Mi nismo izuzetak, posebno ako imamo u vidu da naš kadar odlazi u navedene zemlje sa istim problemom. Konkretno u KS nedostaje doktora specijalista i ostalog medicinskog kadra, ali znatno je manje izražen taj nedostatak nego u ostatku BiH, velikim dijelom i zbog toga što taj kadar uglavnom i prelazi u Sarajevo iz ostatka FBiH ali i cijele RS", kaže Hasanović.

Nedostatak pedijatara i ginekologa

Pitali smo ga kojeg je medicinskog kadra najizraženiji nedostatak i na koji se način sistemski ovaj problem može riješiti.

"Najizraženiji je nedostatak specijalista i subspecijalista doktora, kao što su pedijatri, radiolozi, neuropedijatri, dječiji fizijatri, ginekolozi itd. Ovo je posljedica odlaska kadra iz BiH, ali i nedovoljnog upućivanja doktora na specijalizacije u proteklom periodu, dugi niz godina, tako da imamo kao posljedicu lošeg planiranja izražen nedostatak doktora specijalista", ističe Hasanović.

Hasanović: Ne dopustiti da još jedan doktor napusti KS
Hasanović: Ne dopustiti da još jedan doktor napusti KS

Istakao je da je u više navrata od direktora zdravstvenih ustanova tražio prijem svih doktora sa biroa za zapošljavanje.

"Neke ustanove su primile određen broj doktora, nažalost i pored više insistiranja neki još to nisu uradili. Po zadnjim saznanjima ima još oko 50 doktora na spisku biroa za zapošljavanje i nastavit ćemo insistirati na prijem svih njih, jer ima potrebe za njima i ima sasvim dovoljno obezbjeđenih sredstava za to. Mi ne možemo sebi dopustiti da još jedan doktor napusti KS zbog toga što nije uspio dobiti posao ili specijalizaciju u svom gradu", naglašava Hasanović.

Kaže da je kao ministar morao intervenisati kod menadžmenta KCUS-a da prime jednu doktoricu specijalistu neurohirurga sa biroa za zapošljavanje.

"Zvuči potpuno nevjerovatno da je specijalista neurohirurg bila tri godine na birou za zapošljavanje, a naše bolnice i pacijenti vape za tim kadrom. Morali smo više puta zvati i slati dopise, ali je na kraju primljena na KCUS, a nakon par mjeseci su svi mediji, pa i vaš, objavili da je ista doktorica po prvi put izvela jedan operativni zahvat, odnosno jednu metodu u BiH", kaže nam Hasanović.

Kaže da je od trenutka preuzimanja dužnosti ministra zdravstva u KS, jedan od strateških zadataka bio pronaći kratkoročna rješenja za kadrove na način da dolaze iz drugih dijelova BiH, ali i drugih zemalja te da im se poboljšaju uslovi rada i primanja tako da ne moraju radi tih razloga odlaziti iz KS.

"Ali jedino dugoročno rješenje je bilo i ostalo dodijeliti dovoljan broj specijalizacija i obavezati te doktore da ostanu raditi nakon toga kao specijalisti u KS u narednom periodu. Ponosno mogu reći da smo u toku 2024. godine dodijelili najveći broj specijalizacija i subspecijalizacija u historiji KS, ukupno 270 (180 specijalizacija i 90 subspecijalizacija), nakon što je mjesecima trajao taj proces, gdje smo ubrzali sve faze procesa (od zahtjeva prema zdravstvenim ustanovama da iskažu potrebe za specijalizacijama - gdje smo im u više navrata vraćali na dopunu da traže veći broj specijalizacija i subspecijalizacija, jer smo mislili da im treba veći broj nego što su tražili; zatim čekali smo dugo mišljenje našeg Zavoda za javno zdravstvo koje je neophodno, ali i mišljenje Zavoda zdravstvenog osiguranja da će odobriti potrebna finansijska sredstva za iste, te konačno odobrenje federalnog ministra zdravstva", navodi.

Dodatne specijalizacije

Nakon silnih urgencija u svakoj od ovih faza, dodaje, Ministarstvo je dobilo konačno odobrenje i isti dan ga poslao svim zdravstvenim ustanovama uz zahtjev da odmah raspišu konkurse i dodijele specijalizacije.

Većina ustanova je završila sa konkursima ili su pri kraju te uzimajući u obzir da specijalizacije traju u prosjeku četiri ili godina, nakon tog perioda se očekuje da će biti dovoljno kadra u KS.

"Za 2025. godinu maksimalno smo ubrzali ovaj proces i prije nekoliko dana dobili konačno odobrenje od federalnog ministra i za specijalizacije za ovu godinu. Dobili smo odobrenje za 106 dodatnih (91 specijalizaciju i 15 subspecijalizacija) te ćemo povećati broj specijalista i subspecijalista u KS nakon što svi oni završe svoju edukaciju. Ovo su historijski procesi i strateški koraci koji se nikada ranije nisu desili, ali su neophodni ako želimo kvalitetnije zdravstvo u budućnosti u KS", naglašava Hasanović.

Prilikom razgovora o razlozima odlaska medicinskih radnika iz naše zemlje, Hasanović je rekao da je tako i u drugim oblastima, a riječ je o socio-ekonomskim razlozima, ali i nestabilnoj političkoj situaciji u zemlji i regionu.

"Medicinski radnici imaju i momenat slobodnog tržišta, ponude i potražnje, gdje je naše zanimanje veoma traženo u svim razvijenim zemljama svijeta, od zemalja u okruženju do zemalja članica EU. Bitan je faktor i mogućnost napredovanja u struci, rad uz najnovija tehnološka dostignuća u medicini i uz najsavremeniju i najsofisticiraniju opremu, uz vrhunske mogućnosti razvoja i veće egzistencijalne sigurnosti za svoje porodice", stava je Hasanović.

Kada je riječ o radu Ministarstva zdravstva KS u ovoj godini, rekao nam je da će fokus ostati na zadovoljnim i kompetentnim zdravstvenim radnicima, sigurnojoj i kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti i zadovoljstvu pacijenta.

Navodi da je Ministarstvo uvelo poseban program za onkološke pacijente te su obezbijeđeni lijekovi sa tzv. listi čekanja federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.

"Nastavit ćemo sa istim i obezbjediti lijekove za ove pacijente iz KS sve dok bude potrebe za tim", naglašava.

Osim toga, usvojena je nova lista lijekova koja je najveća ikada usvojena u BiH sa više od 700 novih oblika lijekova.