
U prvih šest mjeseci 2015. javilo se takvih 411 osoba, što je više za oko 15 posto, kazao je Feni prim. dr. Tihomir Bera, odgovorni ljekar smjene u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS.
Istakao je da je "manji broj tih pasa sterilisan i vakcinisan od zaraznih bolesti".
"Čovjek može da oboli kad ga ujede pas jer se ugrizom preko kože čovjeka otvara put ulaska streptokoke aureusa - zlatnih streptokoka, koje živi na koži. Ta rana se može inficirati i ne mogu se šiti u početnoj fazi, najčešće su to manje, ali bude i težih povreda koje se hirurški dorađuju", kazao je Bera.
Istakao je da bi psi prilikom sterilizacije trebali biti i vakcinisani, jer bi se tako spriječilo da prenesu bolesti na ljude.
"Bjesnilo je najveći problem, ako bi neko obolio", kazao je Bera, dodavši da prema njegovim saznanjima "u KS-u nijedan pacijent nije obolio od te bolesti".