Sarajevska Crkva svetih Ćirila i Metoda više od 100 godina čuva dio križa na kojem je razapet Isus
Po umjetničkim djelima koja su stara više od stotinu godina, a neka i mnogo više, spada u jednu od najbogatijih bogomolja. Fascinantan je podatak da posjeduje dvije relikvije svetog križa, od kojih su jednu posudili crkvi u Žepču.
"Nadbiskup Josip Stadler donio ih je 1900. godine iz Svete zemlje i na jednoj stoji posveta '40 dana oprosta pred ovim križem ako izmoliš Oče naš, Zdravo Marija i vjerovanje za BiH'. To je originalni dio križa na kojem je Isus Krist bio razapet, o čemu svjedoči i certifikat", rekao nam je rektor Bogoslovije Josip Knežević.
U obliku grčkog križa
Bogoslovija je osnovana 1890. godine u Travniku gdje je bilo sjemenište i gimnazija koju su vodili Isusovci. Nadbiskup Josip Stadler je počeo izgradnju zgrade sjemeništva i Crkve sv. Ćirila i Metoda 1892. godine, a već naredne godine u jedan dio su se uselili profesori i bogoslovi. Gradnja je završena 1895. godine, a naredne godine je posvećena te počinju radovi.
"Josip Vancaš ju je projektovao kao ekumensku crkvu. Vidi se da je izgrađena u obliku grčkog križa gdje su svi krakovi isti. Zaštitnici su sveti Ćiril i Metod, apostoli koji su donijeli kršćanstvo među slavenski narod te pisma bosančicu, glagoljicu i ćirilicu. Umjetnički gledano, ona je jedna od najbogatijih crkava jer ima poznate autore", rekao je Knežević.
Među njima je hrvatski slikar Oton Iveković koji je naslikao slike na kojima je prikazan dolazak Ćirila i Metoda papi Hadrijanu II od kojeg su tražili da im odobri službu na slavenskom jeziku, a druga prikazuje njihov odlazak kod kneza Rastislava kako bi obratili slavenske narode na kršćanstvo.
"Mi smo jedini narod koji je imao svetu misu na našem narodnom jeziku, jer je do 1965. godine misa bila dozvoljena na biblijskim jezicima - latinskom, grčkom i hebrejskom. Mi smo jedini bili izuzetak", naglasio je.
Originalni oltari
Osim njega, slovenska umjetnica Ivana Kobilca naslikala je sliku koja govori o jedinstvu pravoslavlja i katoličanstva, Blaženu Djevicu Mariju i Stvaranje. Također, u njoj se nalazi i vrlo vrijedna slika bh. slikara Gabrijela Jurkića koja datira iz 1886. godine.
"Oltari su originalni i na njima su prikazani Ćiril i Metod, isusovci i sveti Josip koji je zaštitnik hrvatskog naroda. Tu si oltari Srce Isusovo i Srce Marijino. Imali smo lijep vitraž koji je prikazivao Presveto Trojstvo koji je 6. januara 1994. godine, kada je crkva bombardovana, oštećen", rekao je Knežević.
Zanimljiv dio crkve za koji dosta ljudi pita su rešetke duž poda crkve. Kako nam je rekao rektor Knežević, Josip Vancaš je i prije toliko godina razmišljao kako da zagrije crkvu i ispod se nalaze cijevi. U njih bi se ulila vruća voda koja bi isparavala i zagrijavala prostor. Danas se crkva grije na plin.
"Na slikama imamo i svetu Jelenu Križaricu koju je također naslikao Oton Iveković. Legenda kaže da je ona u Rimu pronašla križ Isusa Krista u prostoriji gdje se nalazilo mnoštvo križeva. Radila je s jednim mladićem koji je imao usahlu ruku i vjerovala je da će ozdraviti ako dotakne Isusov križ, što se prema legendi i dogodilo. Ona je majka Konstantina Velikog koji je 313. godine darovao slobodu kršćanima. Jedna od karakteristika ove crkve je i što imamo sliku Konstantina Velikog. Pravoslavci ga smatraju svecem, ali katolici ne. Mi imamo njegovu sliku kada je bio u borbi kod Milivojskog mosta i imao viđenje 'U ovom ćeš znaku pobijediti', a to se odnosilo na znak križa. To je jedinstvena stvar da u jednoj katoličkoj crkvi imamo njegovu sliku, što pokazuje Stadlerovu želju da prikaže crkvu ekumenskom i da nas poveže Konstantin", kazao je Knežević.
Zaštićeni nacionalni spomenik
Crkva nije otvorena svaki dan, ali jeste ljeti i danima koji su posebno označeni u katoličkom kalendaru. Ljeti posebno dolaze turisti i hodočasnici. Velika misa održava se početkom akademske godine, obilježava se proslava sv. Luke koji je zaštitnik fakulteta, 9. aprila slave dan svog sjemeništa, a svake subote se kao sjemenište mole za duhovna zvanja. Crkvu koristi i vojni ordinarij svake srijede kad se okupljaju vojnici katolici iz OS BiH.
"Crkva je jedinstvena i mnoge kolege svećenici kažu kako je smatraju najljepšom crkvom u BiH. Problem je što nam za obnovu treba mnogo novca, a kada bismo ga imali potrebno je mnogo dozvola, jer je proglašena zaštićenim nacionalnim spomenikom 2011. godine", kazao je Knežević.
U bogosloviji živi 36 bogoslova studenata koji se pripremaju za zaređenje, a dolaze iz sarajevske, mostarsko-duvanjske, banjalučke, subotičke i kotorske biskupije. Velika podrška su im odgajatelji kojih ima četvero te profesori kojih ima između 13 i 15 godišnje. Centralna svetkovina Bogoslovije je Blagovijest, jer na taj dan naši bogoslovi treće godine budu primljeni među kandidate za đakonat i prezbiterat, a bogoslovi četvrte i pete godine primaju službe lektorata, odnosno akolitata.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
