Sarajevske vlasti o PISA testu: Naši učenici kaskaju dva razreda za vršnjacima u svijetu

"Svaka zemlja izdvoji oblast koju će proanalizirati i na osnovu koje će planirati i poduzimati mjere kako da poboljša obrazovanje. Nama je ovo prvu put da se nalazimo u ovom istraživanju i to je veliki iskorak i iz toga ćemo naučiti šta treba da radimo dalje", istakla je Bogunić

O rezultatima istraživanju govorila je dr. Đenana Husremović koja je naglasila da ono mjeri postignuća djece, ne njihovo sposobnosti, znači mjeri se ono što dijete savlada kroz obrazovni sistem.

"Vidimo da su naši rezultati relativno niski, da mi imamo mnogo toga da radimo. Dobra stvar je da smo sada postali dio tog istraživanja i sada imamo podatke koji nam mogu pomoći da donesemo strateške odluke posebno za naredni period tri do pet godina kada kreću u BiH neki vrlo bitni projekti vezani za obrazovnu reformu. Mi sada trebamo odrediti našu strategiju i aktivno učestvovati u tim projektima kako bi od njih dobili ono najbolje", rekla je Husremović.

Ona je posebno istakla da u fokusu treba biti čitalačka pismenost jer dijete bez toga ne može dalje ići. Čitalačka pismenost podrazumijeva sposobnost razumijevanja, interpretacije i davanja svog osvrta na ponuđene činjenice. Svakako, društvo ne može postojati i razvijati se bez potrebnog stepena matematičke i prirodoslovne pismenosti.

Kako je istaknuto, indeks ekonomskog, socijalnog i kulturnog blagostanja djeteta je važan parametar, a pokazuje koliko dijete u svojoj užoj i široj zajednici ima resursa koji mu mogu pomoći u njegovom obrazovanju, uključujući i roditeljsku upućenost. Među faktorima koji utiču na ovaj indeks obrazovanje roditelja, broj knjiga i dječijih knjiga koje se nalaze u stanu učenika, korištenje obrazovnih softvera itd. U KS je da 41 posto djece spada u gornji kvartal socio-ekonomskog indeksa.

Direktorica centra obrazovnih incijativa Rada Rangelov Jusović podcrtala je važnost edukacije nastavnika, njihovog profesionalnog razvoja i podizanja nastavničkih kompetencija,.

Prisutnima se obratio i Namir Ibrahimović, voditelj kurikularne reforme u KS koji je istakao kako se već počelo raditi na promjeni paradigme obrazovanja u kojoj je do sada referentan bio sadržaj, a ne ishodi učenja.

Na području Kantona Sarajevo se od 2016. se rade reforme, a ona najznačajnija odnosi se na izradu kurikuluma koji će, za razliku od predmetnih nastavnih planova i programa, biti zasnovan na ishodima učenja u okviru zajedničke jezgre koju je definirao APOSO (Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BIH). Ibrahimović je najavio da bi do juna 2020 izrada kurikuluma trebala biti gotova, a nakon toga će uslijediti proces usvajanja.

Zastupnik u Skupštini KS i predsjednik Komisije za obrazovanje u SKS Damir Marjanović je podcrtao važnost održavanja kontinuiteta započetih procesa .

"Procesi koji se pokrenu na dobrim temeljima se ne mogu zaustaviti i za to su važni ljudi iz struke. Oni treba da utiču na svaku vlast da ne zaustavlja dobre, kvalitetne procese", poručio je Marjanović.