Satko Mujagić, bivši logoraš iz Omarske: Šta BiH zahtjevom za reviziju može izgubiti, a da već nije?
"Šta može Bosna i Hercegovina izgubiti podnošenjem revizije presude, a što već nije izgubila? Kako se uopšte može izgubiti nešto što nemaš?", pita Mujagić, magistar prava i stručnjak za upravljanje granicama u zemljama Evropske unije.
On smatra da bi podnošenje ovog zahtjeva bilo kontraproduktivno samo onda ako bi sam taj akt pogoršao dobre odnose dviju zemalja.
"Samo onda ako bi eventualna pobjeda na sudu imala za cilj da dodatno osramoti već osramoćenu zemlju koja je raščistila sa svojom prošlošću jer upravo ta prošlost je i povod i prve procedure i revizije presude. Međutim, Srbija ne da se suočila ili se suočava sa posljedicama politike Miloševića, kojeg se i sama riješila, pa ga isporučila u zatvor gdje je i umro, nego čini sve da negira i svoju odgovornost i u presudama dokazane činjenice. U Srbiji je krivično djelo negirati genocid u Kongu, ali nije krivično djelo negirati genocid u Srebrenici za čije nesprečavanje je upravo Srbija, kao jedina zemlja u historiji, osuđena. U srpskom obrazovanju djeca ne uče o ratovima na Balkanu onako kako su se desili i iz dokazanih činjenica nego se i dalje grade mitovi vječite žrtve i vječitih branilaca od onih tamo, zlih, komšija. U Srbiji se rehabilituju četnici, iako dokazani zločinci i ubice civila, ne samo Bošnjaka, Hrvata, Albanaca, već i samih Srba i saradnici njemačkih i italijanskih fašista i ustaša. Srpski predsjednik javno negira genocid u Srebrenici, a sve vlasti od kraja rata na ovamo, uz par izuzetaka, podgrijavaju separatističku i antiustavnu politiku u entitetu RS, kršeći time i Dejton i napredak Bosne i Hercegovine kao države", navodi Mujagić.
Boli ga i što osuđeni i optuženi ratni zločinci iz agresorskog rata u BiH u Srbiji žive kao slobodni ljudi i od države Srbije primaju penzije.
"Srbija koristi lobi i koristi ruski veto da spriječi donošenje Rezolucije UN-a o dokazanom genocidu čiji tekst je prethodno šest puta mijenjan da udovolji njenim zahtjevima", stoji u Mujagićevom pismu.
Ovaj Kozarčanin koji danas živi i radi u Briselu se pita kakvu to poruku šalje današnja Srbija.
Kada je riječ o uspjehu aplikacije za pokretanje revizije, navodi da ona može pasti, ali može i proći.
"I žalosno je da se nešto što je pravno sredstvo, dostupno objema stranama u procesu, zloupotrebljava do te mjere da se podnošenje zahtjeva naziva antiustavnim i priziva novi rat. Naivno je i pomisliti da bi nepodnošenje zahtjeva za reviziju promijenilo politiku Srbije prema Bosni", navodi Mujagić.
Ova procedura, ističe dalje, nije pokušaj da se ocrni jedan narod, niti je uperena protiv današnje Srbije, kakva god bila njena politika prema BiH, već "pokušaj da se iskoristi posljednja pravna mogućnost da se iznese istina i ogoli čisti nacizam iz devedesetih, pokušaj da se i Srbija, a i srpski narod koji je zaveden u bratoubilačke ratove, čime je i sam ispatio, natjera da se pogleda u ogledalu. I pritom jednom ne okrene glavu. Ovo nije ni stvar politike ni inata ni prizivanja rata, ovo je stvar ljudskosti, morala i poštovanja prema svim nevinim žrtvama u bosanskom ratu. I na svim stranama, koliko god to nekom čudno zvučalo".
