"Izgubljen u prevodu"
2

Schmidt u sukobu sa samim sobom: Presudu "Kovačević" je prije godinu nazivao ohrabrenjem, a danas je ruši

Piše. Semir Hambo
Kako je Schmidt u godini dana promijenio stav (Foto: I. L./Klix.ba)
Kako je Schmidt u godini dana promijenio stav (Foto: I. L./Klix.ba)
Nakon što je procurilo pismo koje je u ime visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta Velikom vijeću Evrospkog suda za ljudska prava dostavila britanska advokatska kuća, a u vezi presude “Kovačević”, intrigira nekoliko detalja.
U pismu je jasno vidljivo da Schmidt ne nastupa neutralno, kako je najavljivao, već se otvoreno stavlja na stranu preispitivanja prvostepene presude.

Aplikant se žalio Evropskom sudu za ljudska prava da mu je kao stanovniku Bosne i Hercegovine koji živi u Sarajevu povrijeđeno aktivno biračko pravo na način da ne može glasati za sve kandidate za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da ne može nikako glasati za kandidate za Dom naroda Bosne i Hercegovine. Sud je presudio u korist aplikanta, navodeći da trenutni političko sistem koji preferira etničku pripadnost ugrožava demokratiju, te da bi Bosna i Hercegovina trebala preći sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja.

U tom smislu, prilikom korištenja aktivnog biračkog prava, bilo čija etnička pripadnost kao glasača ne može se i ne smije koristiti, jer se time direktno podriva demokratija.

Schmidt u pismu na neki način upozorava da bi potvrđivanje ove presude na Velikom vijeću suda u Strazburu moglo izazvati probleme u BiH u smislu dodatnih političkih komplikacija.

"Trenutna situacija u BiH zahtijeva oprez prije donošenja odluke koja bi mogla biti protumačena kao delegitimiranje ustavnog okvira BiH u cjelini", piše u pismu.

Dalje Schmidt naglašava da se Kovačević propustio žaliti Ustavnom sudu BiH, čime traži dodatni način da umanji prvobitnu presudu.

Šta je Schmidt govorio u augustu 2023.

Tu dolazimo do veoma interesantnog detalja. Naime, Schmidt je 30. augusta 2023. godine, dan nakon objavljivanja presude u predmetu “Kovačević” iznio javni komentar i kazao da je spomenuta presuda ohrabrenje u cilju borbe protiv diskriminacije.

"Ovo je novo ohrabrenje da tražimo način da izbjegnemo diskriminaciju i da odgovorimo zahtjevima evropskih standarda i zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima", rekao je Schmidt.

Dakle, iz ove rečenice se iščitava nedvosmislena podrška presudi i prihvatanje da se treba raditi na njenoj implementaciji, što je u skladu sa evropskim standardima.

No, veoma brzo očito dolazi do zaokreta u stavu visokog predstavnika. On više nije detaljnije komentirao presudu, ali je u redovnim izvještajima UN-u provlačio teze koje su dale naslutiti da je promijenio mišljenje.

Danas, Schmidt očito eventualno potvrđivanje ove presude na Velikom vijeću suda u Straburu smatra prijetnjom i produbljivanjem krize. Ovakva nagla promjena stava neodoljivo korespondira sa stavom i očitim angažmanom Hrvatske da se spomenuta presuda obori, zbog čega je i izlobirana žalba.

Zvaničnom Zagrebu ova presuda smeta jer im otežava dosadašnje lobiranje i stavljanje ove presude u vlastitu funkciju, kao što je urađeno u predmetu “Sejdić-Finci”, kada se implementacija te presude vješto smjestila u kontekst rješavanja tzv. hrvatskog pitanja. Drugim riječima kreirana je politička atmosfera da se presuda “Sejdić-Finci” ne može implementirati dok se ne revidira način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

Tako je Schmidt od stava da je presuda “Kovačević” ohrabrenje da se izbjegne diskriminacija postao otvoreni megafon hrvatskih težnji da se spomenuta presuda sruši.