"Sejdić i Finci" ponovo na dnevnom redu: Nek je pošteno pa ko koga prevari
Koliko god bh. političari odugovlačili izvršenje presude Sejdić-Finci, činjenica je da će vlasti u našoj zemlji na putu ka EU morati ispoštovati presudu Evropskog suda za ljudska prava.
Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine je naziv sudskog predmeta koji je vođen od 2006. do 2009. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv države BiH. Njima dvojici koji su pripadnici nacionalnih manjina bilo je onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prihvatajući bh. aplikaciju za članstvo, EU je jasno rekla da je za sljedeći korak neophodno riješiti diskriminatorne odredbe Ustava BiH. Advokata i stručnjaka za ustavno pravo Nedima Ademovića pitali smo hoće li ustavne promjene ponovo biti prepreka koja će zakočiti put BiH u EU.
"Mislim da neće, a za to krivicu snosi i međunarodna zajednica i bh. vlast, kao i građani. Krenuti ću od međunarodne zajednice. Naime, EU, kao i cijela međunarodna zajednica, postala je previše pragmatična, štaviše, oportuna kada je u riječ o Bosni i Hercegovini", rekao je on.
Kako kaže, od Dejtona do danas, međunarodna zajednica, a onda i EU, trebalo je da postepeno rade na demokratizaciji države i društva te uspostavljanju pravne države.
"To je proces u kojem smo svi mi, od građana do nosilaca javne vlasti, trebalo aktivno da učestvujemo, učimo i polako, po principu learning by doing, preuzimamo proces u svoje ruke. Pri tome, etabliranje sistema odgovornosti treba biti jedan od osnovnih stubova tog procesa. Na žalost, zbog snažnog otpora iznutra, međunarodna zajednica je odustala od procesa. Prešla je na sistem nametanja reformi, a potom, kada su iscrpljene te mogućnosti, na čisti makijavelistički pristup dostizanja ciljeva. Raznim diplomatskim i međunarodnopravnim taktikama, ucjenama, vaninstitucionalnim pregovorima, ostvareni su ciljevi koji nisu rezultat demokratskih i pravnodržavničkih procesa", kazao je Ademović.
Dodaje da su građani BiH i, naravno, država kao subjekt, kolateralne žrtve tog odnosa međunarodne zajednice i EU s jedne strane i političkih vlasti s druge strane. Smatra da je to jedan razlog, odnosno nedostatak stabilnog, funkcionalnog i kontinuiranog institucionalnog procesa te sistema odgovornosti, zašto Presuda "Sejdić i Finci protiv BiH" ne može biti provedena.
"S druge strane, međunarodna zajednica i EU su prihvatile etno-nacionalne političke oligarhije u BiH kao jedine relevante pregovarače. 'Ostali', kao i svi građani u kapacitetu neutralnog političkog subjekta, zanemareni su, ostali su bez uloge u državi i društvu. Međunarodna zajednica i EU su shvatili da se ne isplati u BiH ideološki i principijelno boriti za evropsku poziciju 'Ostalih', jer su oni de facto nebitni za trenutni politički i javni život u BiH! To je drugi razlog za skepticizam da bi ustavna reforma i provođenje ove Presude trebalo da budu uslov državi na EU putu. Naravno, pričat će se o tome s obje strane, spominjat će to kao bitno, davati rokove, isticati važnost tog pitanja, obećavati, itd, ali neće niko ništa uraditi. Kako je jednom maknuto s liste uslova za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, tako i sada neće biti apsolutni uslov", kazao je on.
Na pitanje šta je onda sa bh. vlastima, zašto ne postoji politička volja da se riješi ovo pitanje, Ademović odgovara da bh. vlasti ne žele ili su jednostavno nesposobne da to pitanje rješe, iz najmanje tri razloga.
"Prvi i najvažniji je da su oni svjesni da ravnopravnost svih građana podrazumijeva lagano odricanje od etno-nacionalizma, a to znači odricanje oligarhija od privilegija apsolutne vladavine na teritoriji na kojoj čine etničku većinu. Drugi, često prisutan, je da su naši političari i nosioci vlasti dijelom zaluđeni etnonacionalisti i homofobi te su nesposobni i imaju strah od suživota sa drugim i drugačijim. Treći je, na kraju-krajeva, čisto tehničke prirode, a to je da oni i ne znaju kako to uraditi, nemaju dovoljno kapaciteta, proceduralnih ili meritornih, da to provedu", istakao je Ademović.
Vlasti u BiH godinama ne mogu ni Ustav BiH dovesti u sklad s evropskim standardima
Radi čitalaca i građana BiH naveo je i primjer kako je to složen i masivan zadatak.
"Nevladina organizacija 'Evropska akademija za obrazovanje i daljnju edukaciju', u kojoj sam aktivan, radila je jedan projekt odmah poslije Presude Evropskog suda. Projekt smo nazvali 'Sejdić i Finci 2'. Cilj nam je bio da identifikujemo sve zakone, na svim nivoima vlasti koji sadrže isti problem kao u Presudi 'Sejdić i Finci'. Otkrili smo više od 100 zakona sa istim problemima. Kod nas je sve, od predsjednika države do nekvalifikovanog radnika, podijeljeno na tri dijela, diskriminatorski i antievropski. Prema tome, pitam se da li su moji sugrađani svjesni da nosioci vlasti u BiH, umjesto da su odmah počeli sistemski rješavati problem sa neravnopravnošću Ostalih u cijeloj BiH, što je de facto poruka same Presude, godinama ne mogu ni Ustav BiH dovesti u sklad s evropskim standardima, a kamoli šta drugo. A, to je samo jedna kap u moru problema s kojima se susreće BiH. O kakvoj volji i svijesti javne vlasti mi onda govorimo?", pita se on.
Shodno svemu tome, Ademović nije baš optimista u vezi s implementacijom Presude. Kako kaže, Jevreji, Romi, Bosanci, Hercegovci i drugi nekonstitutivni građani nosit će još dugo nevidljive žute trake političke nejednakosti oko svojih ruku zbog svog etničkog statusa.
"Moramo biti svjesni da živimo u vrijeme političke vlasti koja je u tom smislu slična nacionalsocijalizmu u SR Njemačkoj! Dokle god se ne usprotivimo, ostaju nam trake", kazao je Ademović.
Ademovića smo pitali i mogu li se riješiti samo ova pitanja bez korjenitih izmjena Ustava BiH.
"Osim ustavnih odredbi koje je osporio Evropski sud za ljudska prava i dalje sam zagovornik teze da mi imamo odličan Ustav, principijelan i programski, koji nudi platformu i podlogu za reforme, prilagodljiv društveno-političkim promjenama itd. Pitanje je samo političke volje, da li ga želite iskoristiti ili ne! Danas možete imati perfektan Ustav, najbolji na svijetu, ali ako nema političke volje, to je samo mrtvo slovo na papiru", rekao je Ademović.
Zaključio je da državu čine, prije svega, ljudi, građani, a građani su ti koji biraju vlast, koji donose ustave i zakone i koji sjede na javnim funkcijama.
"Građanin je temelj svega. Prema tome, država i javna vlast su odraz karaktera građana, njihove svijesti, obrazovanosti, volje i želje, namjera. Dokle god građani budu prihvatali izgovore nosilaca javne vlasti, dotle će stanje ostati isto. Sve je do nas, to je naš izbor. Prema tome, korjenite izmjene Ustava BiH nisu apsolutno nužne za napredak BiH. Mi možemo sve, samo ako želimo. Naš Ustav je inkorporirao najbolje principe jedne demokratske i pravne države. Samo na tim principima možete napraviti čudo od države. Ali, pošto građani ne žele napredak, već su saglasni ili nasjedaju na igre naših političara i vlastodržaca, ovaj status quo će živjeti. To znači da ostajemo izolovani, siromašni, nerazvijeni i besperspektivni. To je naš izbor", rekao je on.
Dervo Sejdić kazao je u razgovoru za Klix.ba da se domaći političari po običaju jave kada ih EU "bocne" i kažu da će sve završiti za mjesec ili dva, a na kraju izađu pred javnost poput člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića sa izjavom da je postignut dogovor o izboru člana Predsjedništva BiH.
"Ne mislim da su se oni išta dogovorili i nisam uopće optimista da će to biti riješeno do kraja januara, osim ako Bakir Izetbegović i Dragan Čović nisu dogovorili treću izbornu jedinicu u BiH. Ponavljam, ne vjerujem da će problem biti riješen do januara, ali se nadam da bi to moglo biti sredinom naredne godine", rekao je Sejdić.
Implementacija presude se svodi na priču o ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH
Ističe da postoji deklarativna volja bh. političara da riješe ovaj problem, ali da se u praksi sve vrijeme sprovođenje presude Sejdić-Finci svodilo na priču o ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. On kaže da mu pitanje Hrvata u BiH ne bi predstavljalo nikakav problem da je o njemu diskutovano u nekoj drugoj priči.
"Međutim, ovaj predmet je korišten za rješavanje tog problema. Sumnjam da je politika i volja političara na nivou pozitivnih stavova. Da su imali volju mogli su sve riješiti za mjesec dana. Da sam na njihovom mjestu predmet bih dao stručnjacima iz oblasti domaćeg i međunarodnog prava", kazao je on.
Dodao je da o ozbiljnosti bh. političara govori i činjenica da se oni i danas sastaju po kafanama i restoranima, što mu ne ulijeva nadu da će taj problem biti riješen u skorije vrijeme.
"Ako se ovo pitanje bude rješavalo na način kako to stoji u presudi, a tamo piše da se Ustav BiH harmonizuje sa Konvencijom o ljudskim pravima, onda bi se u osnovi ukinulo takozvano trojstvo ili bi se dobrim dijelom iz Ustava BiH eliminisala kolektivna prava. To ne znači da se oni ne mogu štititi posebnim aktima pa i Ustavom BiH", rekao je Sejdić.
Sejdić smatra da ustavne promjene mogu biti prepreka BiH na putu ka EU samo pod izgovorom političara koji se koriste presudom Sejdić-Finci za druge političke igre.
"Onog momenta kada BiH postane članica EU onda će država, pravo i institucije u njoj morati funkcionisati kao u drugim državama EU. To bi predstavljalo eliminaciju korupcije i kriminala vladajućih struktura. Mi dobro znamo šta to znači", zaključio je on.
Ovim povodom razgovarali smo i sa Jakobom Fincijem koji je rekao kako presuda Sejdić-Finci nije jedina, odnosno da postoji još presuda u kojima se traži da se promijene odrednice Ustava BiH.
Nek je pošteno pa ko koga prevari
"U našoj zemlji ne postoji otpor nijedne političke stranke ili političara prema promjeni odrednica Ustava BiH. Niko još nije rekao da nama to ne treba jer je svima jasno da bez toga ne samo da ne možemo biti članica Vijeća Evrope, već ne možemo postati ni zemlja kandidat za članstvo u EU", rekao je Finci.
Istakao je da mu je logično da se ovo pitanje vrlo brzo riješi u Parlamentarnoj skupštini BiH s obzirom na to da ne postoji otpor nijedne političke stranke u BiH.
"Ustav BiH je propisao amandmansku proceduru izmjene Ustava i to je vrlo jednostavno uraditi sa dvotrećinskom većinom koju nije teško postići. Međutim, očito da je problem kako riješiti nešto što se iznenada pojavilo, a to je takozvano hrvatsko pitanje", kazao je Finci.
On smatra da bi implementaciju presude trebalo napraviti u dva koraka i to: izmjena Ustava BiH u smislu da se umjesto sadašnjeg teksta koji kaže da se bira jedan Srbin iz RS-a, a po jedan Bošnjak i Hrvat iz FBiH, napiše da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz RS-a, a dva člana iz FBiH, s tim da više od jednog ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda ili grupe Ostalih.
"Tim bi zahtjev Suda u Strazburu bio zadovoljen. Nakon toga bi narednih 16 mjeseci trebalo raditi na Izbornom zakonu BiH kako bi se to implementiralo u zakonu. Taj broj mjeseci dovoljan je za rješavanje velikih svjetskih problema, a ne implementacije presude", rekao je Finci.
Istakao je da ključ problema leži u nepovjerenju političara koji se očito vode politikom "nek je pošteno pa ko koga prevari". Kako kaže, to je utjecalo na to da domaći političari ne žele ništa raditi dok sve ne dogovore.
"Jasno je da mi ne možemo mijenjati Izborni zakon BiH ako nije prilagođen Ustav BiH. Moramo ići korak po korak. Nama mora biti jasno da Evropa ne može tolerisati zemlju koja treći put zaredom provodi izbore koji nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima", kazao je Finci.
Uvjeren je da će implementacija presude kočiti evropski put BiH, jer EU ne može dati status kandidata zemlji koja krši pravila EU. Siguran je i da EU neće tolerisati BiH u smislu da će joj dati kandidatski status uz prolongirano implementiranje presude.
