Na funkciju ste došli kao mlad čovjek, kako se snalazite i izlazite na kraj sa izazovima?
Za ovih godinu dana smo dokazali da je političke promjene u BiH moguće napraviti. Mi smo na izborima dobili veliku podršku za naš program "Pokrenimo Novi Grad zajedno", a u dosadašnjem dijelu mandata smo pokazali da se tog programa pridržavamo. Uspjeli smo uspostaviti dvosmjernu komunikaciju sa građanima i stručnjacima iz raznih oblasti što nam pomaže da detektujemo i efikasno rješavamo probleme. Imamo stabilno Općinsko vijeće i nemamo probleme u donošenju odluka. Što se tiče Vašeg pitanja o mladosti i funkciji, najveće kompanije na svijetu vode ljudi mojih godina i to što sam mlad ne znači da nemam dovoljno iskustva i može predstavljati samo prednost jer ovaj posao zahtijeva i dosta fizičke snage.
Od Vašeg dolaska na mjesto načelnika bilo je dosta priče o šikaniranju i čak degradiranju uposlenika Općine koji nisu članovi SDA. Koliko ima istine u tome?
Dva mjeseca nakon što sam došao na ovu funkciju nakon analize efikasnosti organa uprave odlučio sam da mi je previše 13 službi, te taj broj smanjio na osam. Nisam više mogao imati 13 pomoćnika već samo osam i neki ljudi više nisu mogli biti pomoćnici.
Međutim, ima još jedna stvar, a to je da Zakon o državnoj službi skoro onemogućava onima koji budu izabrani da izaberu svoje saradnike. Ako sam ja neko od koga se traži odgovornost, onda ja moram moći organizovati organ uprave kojim upravljam, odnosno da određene ljude postavim na odgovarajuća mjesta. Naravno, sve smo proveli u okviru zakona. Imali smo neke žalbe na taj proces i sve su odbijene od Ureda za žalbe. Problem je u tome što ljudi nisu navikli na promjene i njima je nezamislivo da se pomjere sa jednog mjesta na drugo, a to je neophodno da bismo imali uspjeh u bilo kakvom radu, jer moramo imati mobilnost u unutrašnjoj organizaciji rada.
Najgore što možemo da imamo je da državni službenici imaju svoje radno mjesto cijeli život, te bez ikakve inventivnosti, bez ikakvog motiva, počnu da se bave dodatnim djelatnostima. Mi to nsmo mogli dozvoliti.
Kada dođete do nečijeg ličnog interesa, ljudi pokušavaju naći razloge zašto se nešto desilo i oni naravno počnu sa nekom političkom pričom. Ja bih radije govorio o rezultatima koje je imao određeni čovjek i onaj prije njega. Prije svega možemo govoriti o urbanizmu, ili nekim drugim službama gdje smo imali preko 100 hiljada predmeta nearhiviranih i hiljade i hiljade predmeta na čekanju, a koji se sad ubrzano rješavaju. Ja bih radije poredio rezultate tih ljudi, što je sasvim moguće, prije nego isticao nečije opravdanje da li su zadovoljni time što su dobili novo radno mjesto. Svako novo radno mjesto je u okviru zakona i moje nadležnosti. Naravno, ljudi pričaju razne priče, a pogotovo politički protivnici. U našem društvu je većina stvari postavljena naglavačke, a da bi se stvari ispravile često se mora naići na intreres pojedinaca, s čim se oni, naravno, ne slažu. Ali, stvari ne možemo riješiti ako budemo išli linijom manjeg otopra i ne budemo stvari mijenjali iz korijena.
Nekako ste dosta pažnje privukli pomalo nespretnom i nesretnom izjavom o političkom organiziranju žena na osnovu spola te njihovom "ispiranju mozga" kroz taj angažman. Jeste li se pokajali zbog te izjave?
Pa, nisam se pokajao i mislim da to nije bila nespretna izjava. Radi se o tome da većina ljudi nije razumjela šta sam govorio. Ja sam politolog, to je jedna politološka tema, i ja sam govorio o političkom organiziranju na spolnoj osnovi koje po mom mišljenju nije dobro bez obzira na to o kojem spolu se radi. To nigdje na svijetu nije donijelo nikakav ozbiljan rezultat, o čemu sam izučavao različite teorije studirajući u BiH i van nje. Ali, neki ljudi su to protumačili kao da sam ja imao nešto protiv angažmana žena u politici. To nema veze jedno s drugim, učešće žena u politici je isto kao i učešće muškaraca. Po našim zakonima ono je sasvim ravnopravno, čak šta više imamo izborni zakon koji tjera političke partije da imaju mješovite izborne liste sa kandidatima i kandidatkinjama u određenim omjerima, tako da imamo sasvim normalne uslove u našem društvu za djelovanje i žena i muškaraca u politici.
A ja sam komentirao to što jedna nevladina organizacija organizira naše parlamentarke unutar Parlamenta i mislio sam da to nije najbolji način da one troše svoje vrijeme kao zastupnice u Parlamentu, jer one trebaju i mene da zastupaju, a ne samo žene. Druga je stvar što su to neki u javnosti iskoristili da malo stvari izvrnu na neki svoj način, ali to je politološko pitanje o kome se može raspravljati sa onima koji to razumiju, o političkoj organiziranosti na različitim osnovama. To je pitanje o kome i u teoriji postoje različiti stavovi i o tome se može diskutirati, ali ono svakako nije što je od njega napravljeno kroz priču da je neko protiv učešća žena u politici. To naravno nema nikakve veze sa tim.
A metaforu "ispiranje mozga" sam upotrijebio kao komentar na Facebooku, na osnovu ličnog iskustva i kontakata sa kolegicama koje su učestvovale u različitim ženskim organizacijama, koje su mi kazale da one baš nisu sigurne da stvari stoje onako kako im se predstave na raznim seminarima koje organiziraju ženske organizacije. U tom smislu sam imao na umu jednu situaciju u kojoj se možda problemi prave tamo gdje ih nema, jer mislim da imamo puno većih problema od odnosa među spolovima u našem društvu.
Dosta se u proteklom periodu pričalo o dva velika projekta - Bauhaus i Dom zdravlja Kumrovec?
Problem vezan za Bauhaus postojao je nekoliko godina i došlo se do toga da su investitori bili gotovo odustali od svega zbog administrativnih zapreka. Mislim da je razlog bio jedan pokušaj da se skoro milion KM skloni ustranu i ne završi na računu Općine kako je trebalo biti. Mi smo naravno pozvali investitore iz Njemačke kada smo preuzeli dužnost i uspjeli u okviru zakona dati neka rješenja, prije svega plaćanje rente na odgođeno kroz tri godine tako da su predstavnici Bauhausa pristali i došli smo do toga da je izdata građevinska dozvola, Općini je uplaćena renta skoro pola miliona KM i data garancija na ostatak, a objekt bi trebao da se gradi početkom naredne godine. Investicija ima vrijednost od 47 miliona KM, a značajna je i zbog novih radnih mjesta, ali i mogućnosti da naše firme pokušaju ući u Bauhaus lance, odnosno plasiraju svoje proizvode širom Evrope u njihovim prodajnim objektima, što će moći ulaskom u Bauhaus u Sarajevu.
Dom zdravlja Kumrovec je već duže vrijeme više ruševina nego zdravstvena ustanova. Uspjeli smo dovršiti projektnu dokumentaciju i izdati urbanističku saglasnost te smo u saradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i Kantonom Sarajevo osigurali novac za rekonstrukciju, tako da ovih dana treba biti izabran izvođač na međunarodnom tenderu. Očekujem da u narednoj godini bude završena građevinska rekonstrukcija objekta, u što je uključena i rekonstrukcija krova, a za što je u ovoj godini osigurano 2,7 miliona KM. Nakon rekonstrukcije će ostati još opremanje.
Niste zadovoljni azilom za pse u Prači, kako ste Vi riješili problem sa psima lutalicama?
Azil u Prači nije riješio ovaj problem sa psima lutalicama u Sarajevu jer nema dovoljne kapacitete za to, zbog čega smo mi morali potpisati ugovor o prihvatu životinja sa azilom u Gladnom Polju, čiji nam kapaciteti također nisu dovoljni.
Naglasio bih da je naša Općina, jedina, od juna ove godine pokrenula i registrirala higijenski servis čiji su radnici opremljeni i obučeni da hvataju pse lutalice, tako da smo u dobroj mjeri riješili ovaj problem na Dobrinji i Alipašinom Polju, dok je situacija u padinskim dijelovima općine nešto specifičnija i zahtjevnija. Također, želim naglasiti da imamo dosta problema sa udruženjima za zaštitu životinja koji nerijetko odlaze u azil Gladno Polje ili u Veterinarsku stanicu Kantona Sarajevo i traže puštanje životinja. Prošli vikend je bilo 20 automobila pred azilom gdje su oni tražili da se vrate neke životinje na ulicu. Mi ćemo, naravno, nastaviti raditi na rješavanju ovog problema te pokušati praviti ugovore sa još azila, ali i isposlovati da Veterinarska stanica KS sa kojom sarađujemo jedina može odlučiti da li neki pas može biti vraćen na ulicu ili ne. Psi koji budu uhvaćeni odmah bivaju sterilisani i obilježeni, međutim, postoje bolesni i agresivni psi koji ne mogu biti vraćeni na ulicu i koji moraju biti uspavani. Takvih slučajeva je bilo nekoliko u ovoj godini. U kontaktima smo i sa gradonačelnikom Sarajeva da se ovaj problem pokuša riješiti cjelovito na području grada. Riječ je o vrlo složenom problemu i teško je napraviti išta bez izmjena zakona koje su u proceduri. Međutim, nismo mogli dotad sjediti skrštenih ruku jer je problem bio zaista izražen, te mislim da smo od juna ove godine postigli dosta kada je riječ o ovom pitanju.
Ovih je dana bilo riječi i o namještenom konkursu za popisivače u Novom Gradu?
Nažalost, sigurno više od 40 posto popisivača koji su izabrani su odustali od tog posla. Nakon što su vidjeli da trebaju biti sedam dana na obuci koja traje osam do 10 sati dnevno, više od 100 ih je odustalo iako je bila velika zainteresiranost za taj posao. U drugim fazama, kada su vidjeli u kojim naseljima trebaju raditi, nisu bili zadovoljni i veliki broj ih je odustao. Općinsko vijeće je izabralo komisiju koja je provodila taj proces i ja sam od njih tražio da se ozbiljno razmotre sve žalbe koje su upućene na njihov rad. O tome bi trebalo razgovarati sa komisijom. I sam sam bio začuđen određenim postupcima komisije, ali u ovoj Općini ne radi sve načelnik niti sam mogao uticati na svako testiranje kandidata. Da li je bilo moguće da je neko iz komisije poznavao nekoga pa je postupio subjektivno, ja to zaista ne mogu da znam, ali sam tražio da komisija razmotri sve žalbe. Na kraju smo ipak došli do situacije da skoro svi koji su se prijavili su pozvani zbog odustajanja velikog broja kandidata. Po mom mišljenju veći je problem ta svijest prisutna u velikoj mjeri i kod mladih ljudi da se na lagan način može nešto zaraditi. Razočaralo me to što ih je veliki broj odustao kada su vidjeli da se treba ipak potruditi oko ovog posla. Međutim, to nije slučaj samo u Novom Gradu nego i u drugim općinama širom BiH, veliki broj ljudi je odustao jer je to ipak obiman posao koji treba da radi svaki popisivač.
U razgovoru smo spomenuli dva velika projekta, Bauhaus i Kumrovec, na čemu bitnijem još radite?
Mi ćemo u ovoj godini realizirati oko 10 miliona KM kapitalnih ulaganja. Najviše u cestovnu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju, te školske objekte. Radimo oko 30 ulica, mislim da je više od 20 završeno, riječ je o rekonstrukciji i asfaltiranju. Tu su uključeni i veliki radovi vrijedni više od tri miliona KM u ulici Adema Buće gdje je urađeno više od pola posla, a što realiziramo zajedno sa Direkcijom za ceste KS. Urađena su dva parkinga na Dobrinji i Alipašinom Polju, te je u pripremi još jedan parking. Uradili smo rekonstrukciju krova na tri škole, završili utopljavanje dvije škole dok su dvije u pripremi za taj posao, te radimo adaptaciju obdaništa na Dobrinji koje će od 1. januara iduće godine biti spremno za rad.
Ušli smo i u velike projekte kada je riječ o vodovodu i kanalizaciji, gradi se veliki rezervoar na Sokolju od 1.000 kubika, a vrijednost tog projekta je 430.000 KM. U Dobroševićima se radi vodovodna mreža što će koštati blizu 400.000 KM. Završavamo i sportsku dvoranu Srce u Buća Potoku sa nekih pola miliona KM u ovoj godini, radovi su u toku, itd. Primjetno je da je ovim projektima Novi Grad oživio.
Planirate li osvojiti i novi mandat?
Nisam razmišljao o tome, tek smo na početku mandata i koncentriran sam na to da realiziramo program, na osnovu kojeg smo dobili izbore. Dobro je što ljudi na lokalnom nivou mogu neposredno vidjeti nečiji rad, a što se mene tiče u većini novogradskih naselja sam boravio više puta nakon izbora, to je postala svakodnevnica, tako da znamo raspoloženje i potrebe građana.
Na šta Vam se građani najviše žale, koji su to najveći problemi u općini?
Kad je u pitanju infrastruktura, nalazimo rješenja za većinu problema. Ljudi imaju dosta razumijevanja, čak i ako je za nešto potrebno i tri godine, ljudi su sretni da vide da se nešto počelo rješavati. Međutim, veliki problem, baš kao i u ostalim dijelovima BiH, nam je nezaposlenost, i zato ćemo se u narednom periodu fokusirati na privredu i investicije i truditi se oko svakog investitora pojedinačno. Želimo iskoristiti prednosti koje imamo, a to je da smo veliko tržište i najmnogoljudnija općina u BiH sa 140.000 stanovnika, sa komunikacijskim položajem pogodnim za investiranje. Već imamo neke projekte na kojima intenzivno radimo sa ozbiljnim investitorima izvan Bosne i Hercegovine i nadamo se da će uskoro ugledati svjetlo dana. Također, iz budžeta smo izdvojili 400.000 KM za podsticaj privredi, a u ovoj sedmici planiramo potpisati sporazum sa jednom bankom koja bi kreditirala privrednike sa područja Novog Grada uz kamatu 2,9 posto, jer će Općina sufinansirati dijelom tu kamatu. Kroz odluke Općinskog vijeća pokušali smo olakšati gradnju, tako da se renta plaća kroz više rata i kroz period od tri godine za objekte veće od 1.000 kvadrata i to je već dalo rezultate. Učinit ćemo sve da promijenimo stvari na bolje.
