Uvodničari sesije su bili profesori Dubravka Bošnjak, Tarik Kupusović, Martin Tais i Mehmed Cero. Oni su podsjetili da se u Zelenoj agendi voda spominje u sklopu borbe protiv zagađivanja, koje jasno dovodi do opadanja kvaliteta vode.
Kupusović je upozorio da je bez adekvatne zaštite, korištenje voda preskupo ili čak nemoguće, a voda ima presudan uticaj na ljudsko zdravlje, društveni i ekonomski razvoj te funkcije ekosistema.
On smatra da je jedan od najvećih izazova u BiH pronalaženje održivih rješenja za tretman voda nakon upotrebe. Oko 75 posto stanovništva u BiH ima pristup javnim uslugama vodosnabdijevanja, dok je samo oko 40 posto stanovništva pokriveno javnim uslugama odvodnje otpadnih voda. Ukupno je samo 15 posto stanovništva priključeno na postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Kupusović je naglasio da upravljanje vodama u BiH uopće predstavlja vrlo složeno pitanje, jer su uspostavljena tri vodna područja rijeke Save (pod ingerencijom FBiH, RS i BD), kao dijela međunarodnih slivova Save i Dunava, i još dva vodna područja međunarodnog sliva Jadranskog mora (FBiH i RS).
"Neophodne su jasne procedure, da bi sve relevantne institucije djelovale zajednički i koordinirano", naglasio je Kupusović.
U tom smislu, Martin Tais smatra da kvalitetom zraka treba upravljati, a prednost daje obnovljivim izvorima energije koje treba graditi i smanjivati emisiju CO2 – jedno treba da raste a drugo da se smanjuje, postepeno, i da treba voditi računa o našoj energetskoj neovisnosti.
"Cilj nam je Zelena agenda i obnovljivi izvori energije, poručio je Tais.
Da bismo uopće unaprijedili stanje, uredili, restaurirali ekosistem do odgovarajućeg, održivog korištenja, kako je kazao profesor Cero, strateški Bosna i Hercegovina planira da poveća površine zaštićenih područja sa trenutnih oko četiri posto na 10 posto do 2030. u raznim vidovima zaštite: nacionalnim parkovima, zaštićeni pejsaži,
"To podrazumijeva odgovarajuće održivo korištenje, ne samo zaštita radi zaštite, u određenim zonama da, ali određene prelazne zone trebaju da budu poligoni za zadržavanje ljudi, istakao je Cero.
Inače, policy paper pod nazivom "Zelena agenda za Zapadni Balkan - Implementacija u Bosni i Hercegovini“ je strategija, kojom se, kako je podsjetila Bošnjak, promovira prelazak s tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju.
Imajući na umu obimnost i ambicioznost tog dokumenta, koja je izuzetno velika, Udruženje Pravni institut u BiH oformilo je Radnu grupu za okoliš, a članovi te radne grupe smatraju da je neophodna uspostava funkcionalnog mehanizma međusektorske koordinacije, ali i uspostava pravnog okvira u skladu sa novim zahtjevima koje BiH preuzima kroz međunarodne ugovore.
Također, kako je kazala Bošnjak, koja je ujedno i član Radne grupe, neophodno je povećati ulogu lokalne zajednice i civilnog društva u svim navedenim aktivnostima.
Njihova preporuka je donošenje zakona o Integriranom planu za energiju i klimu (NECP), kako bi se njegova izrada i implementacija provela kroz domaće zakonodavstvo. I također je potrebno izvršiti usklađivanje postojećih s novim politikama, strategijama i planovima.
