SIPA istražuje kako su se državne službenice u Parlamentu BiH domogle dvostrukih plata
Ovu informaciju za Klix.ba je potvrdio predsjedavajući Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH Sead Kadić. On je kazao kako je riječ o istragama koje se odnose na ugovore o djelu na osnovu kojih su angažovane tri državne službenice u klubovima Hrvata, Bošnjaka i Srba.
"One su angažovane na osnovu ugovora o djelu, a inače su i uposlenice Parlamentarne skupštine BiH gdje rade poslove sekretara predsjedavajućih domova. One su već godinama na osnovu ranijih odluka i procedura koje su postojale bile plaćene po ugovorima, ne znam koliko, ali mislim da je riječ o prilozima od 400 do 450 KM koliko mi je poznato. Dakle, kao prilog na ugovore o djelu pored posla koji su redovno radile za klubove", rekao je Kadić.
Dodao je kako je ova praksa trajala sedam ili osam godina te da je sve vrijeme postojala procedura, ali da se sada otkrilo kako su u određenom trenutke takve procedure ukinute.
"Predsjedavajući klubova su i dalje potpisivali te ugovore jer je praksa bila takva. Na sjednici Administrativne komisije razmatrali smo procedure koje tretiraju i to pitanje i neka druga pitanja koja se tiču pravdanja troškova unutar klubova", kazao je Kadić.
Dodao je da se u Klubu Bošnjaka sav novac koji se dobije za rad delegata prebacuje na stranke.
"Što se tiče dvostrukih plata, mi moramo usvojiti procedure koje će regulisati to pitanje tj. da li ostaviti ovakav način ili možda ići ka prijemu vanjskih radnika na osnovu ugovora o djelu, što bi možda bio i veći trošak za Parlament BiH", ističe Kadić.
On je kazao kako je SIPA od Administrativne komisije tražila da im se dostave svi akti na osnovu kojih su državne službenice bile plaćane na osnovu ugovora o djelu i da se taj retroaktivni period u posljednjih sedam do osam godina objasni.
Za razliku od državnih službenika kojima je omogućeno i da primaju dvostruke plate, prosječni stanovnik BiH mora se boriti za radno mjesto kako bi zaradio jednu platu i prehranio porodicu. Direktnu odgovornost za haos na tržištu rada snose domaći političari čije političko upravljanje državom vodi samo rastu birokratije. Odranije je poznato kako odnos plaća u državnom i realnom sektoru u BiH nije srazmjeran s obzirom na to da državni uposlenici uživaju mnogo veća prava od uposlenika u realnom sektoru.
Podaci iz prakse govore da je u BiH više od jedne četvrtine ukupne radne snage nezaposleno, a da je stopa nezaposlenosti mladih najviša u Evropi. Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju kako razgranati birokratski sistem BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u našoj zemlji nastavlja rasti. Ni građani, a ni nosioci vlasti u našoj državi nisu zadovoljni efikasnošću javne uprave, tako da se postavlja pitanje kome trebaju silni administrativni uposlenici, za čije dobro rade i za obavljanje kojih poslova ih plaćaju stanovnici BiH.
Od ukupnog broja zaposlenih u BiH, koji iznosi oko 720.000 ljudi, njih blizu 240.000 zaposleno je u institucijama, firmama i agencijama u državnom vlasništvu.