Sjećanje na tvornicu papira u Zenici i vrijeme industrijalizacije kada su fabrike rađale gradove
Naselje Papirna koje je dobilo naziv po tvornici papira danas je zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Izgradnja tvornice papira u Zenici bila je od velikog značaja za razvoj industrijalizacije Bosne i Hercegovine, a u to vrijeme zenička kasaba počela je poprimati urbani izgled..
Osim tvornice papira, u kojoj je radilo 55 radnika, uglavnom stranci, čitav kompleks je sačinjavala i radnička kolonija koja je i danas istog izgleda uz zgrade i dimnjak u ruševnom stanju.
Prema dokumentima, tvornica papira Zenica jedina je imala pravo da isporučuje sve vrste papira za državnu upravu. O njenom značaju govorio je i željeznički kolosijek koji je išao do tvornice papira, a celuloza za Zenicu je nabavljana iz Drvara.
Priča o uspješnoj tvornici papira u Zenici završava 1910. godine istekom 25-godišnjim ugovorom Muslija koji je potom tvornicu preselio u Austriju, a zemljište i zgrade prodao firmi iz Sarajeva koja je sve to prodala rudarskoj upravi BiH, a čitav kompleks Papirna je u vlasništvu Rudnika mrkog uglja u Zenica.
Nacionalnim spomenikom zaštićen je i dimnjak tvornice papira, a stanovi su danas mjesto boravka desetina zeničkih porodica, uglavnom radnika zeničkog rudnika.
U sklopu kompleksa danas je smješteno je nekoliko privrednih objekata, a nedavno je u sklopu ovog kompleksa otvorena i rekonstruisana gimnastička dvorana.
Stadion Papirna na kojem su se 80-tih godina održavali koncerti i sportski događaji i danas je ruglo, a gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović prilikom otvorenja gimnastičke dvorane “Partizan” pozvao je sve zainteresovane investitore da izraze interes i za rekonstrukciju sportskog stadiona.
Direktor Muzeja grada Zenice Adnadin Jašarević za Klix.ba je izjavio da o zeničkoj tvornici papira danas ne postoji arhiv starih fotografija ili više podataka o njenom historijatu, ali da postoji projekt obnove koji je još uvijek na čekanju s realizacijom.
Berislav Bostjančić, arhitekta, napravio je projekt obnove Papirne u kojem je objedinjena galerija s historijskim podacima o nekadašnjoj fabrici papira, muzej tehnike, restorani, hostel i svi drugi sadržaji koji bi omogućili samoodrživost kompleksa.
Međutim, zbog nezainteresovanosti investitora projekt obnove Papirne je još uvijek samo na papiru, a nije poznato kada će ovo zeničko naselje dobiti novo ruho i biti omiljeno mjesto Zeničana, kao što je to bilo 80-tih godina na sportskim, kulturnim i zabavnim sadržajima.
Legendarni reditelj ovih prostora Veljko Bulajić je 1961. godine u ovom zeničkom naselju je snimio jedan od svojih najboljih filmova "Uzavreli grad" koji je u Puli osvojio "Zlatnu arenu", a u Veneciji je proglašen najboljim filmom 1961. godine u Jugoslaviji. Glumačku ekipu su tada činili: Milena Dravić, Velimir Bata Živojinović, Olivera Marković, Zaim Muzaferija i drugi.
