Skočibušić: Zbog zdravijeg sutra moramo izdvajati za prevenciju jednako kao i za liječenje
Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić za portal Klix.ba ocijenio je trenutno stanje javnog zdravstva naznačivši probleme s kojima se ono susreće te je razjasnio na koji način adekvatno odgovoriti na izazove.
Direktore Skočibušiću, kako ocjenjujete stanje zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine?
Prošlogodišnje obilježavanje 100 godina institucionalnog javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini bilo je prigoda da uđemo u srž javnog zdravstva, ali i zdravstva općenito. Danas imamo razvijenu mrežu zdravstvenih ustanova, od primarne do tercijarne zaštite. Ta mreža zahtjeva veliki broj ljudi, resursa, ali i dovoljno sredstava za finansiranje. U tom smislu su i velika očekivanja stanovništva koje želi kvalitetno i besplatno zdravstvo, što je danas vrlo teško pratiti s obzirom na zbivanja u svijetu i poskupljenja.
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, zajedno s mrežom ostalih zdravstvenih ustanova od domova zdravlja, preko kantonalnih zavoda za javno zdravstvo i fakulteta zdravstvenih usmjerenja, ima značajnu ulogu u zaštiti i unapređenju zdravlja stanovnika u Bosni i Hercegovini. Kroz različite programe istraživanja i edukaciju, nastojimo osigurati da svaki pojedinac ima pristup zdravstvenim uslugama i informacijama ključnim za očuvanje vlastitog zdravlja. Tako će biti i u narednom razdoblju.
I u ovoj godini predvidjeli smo nastavak naših redovitih aktivnosti i pred nama je još više rada na unapređenju zdravlja. Podizanjem svijesti o prevenciji tj. preventivnim radom ćemo doprinijeti boljem zdravlju čovjeka. Sve dok ne budemo izdvajali za prevenciju jednako kao i za liječenje, neće biti ozbiljnog i temeljitog pomaka u zdravije sutra.
Šire li se epidemije i dalje?
Neosporno je da čovjek živi sa mikroorganizmima. Ta interakcija će uvijek postojati. No, važno je da prihvatimo da su epidemije, odnosno pandemije, sastavni dio života. Nakon razdoblja izražene pandemije COVID-19, danas imamo aktualne epidemije sezonske gripe, a i COVID-19 je i dalje prisutan među našim stanovništvom.
Ono što nas posebno brine su epidemije cijepnopreventabilnih bolesti koje su proglašene u Kantonu Sarajevo i u Tuzlanskom kantonu. Značajno se bilježi povećan broj djece oboljele od morbila (ospica) i pertussisa (velikog kašlja, hripavca). To je poražavajuće s obzirom da postoje kvalitetna, sigurna i visokoučinkovita cjepiva protiv ovih bolesti.
Imunizacija je najbolji način za spriječavanje obolijevanja od ovih bolesti i širenja u zajednici. Nadamo se da će rad, prije svega liječnika na terenu, osigurati da povratimo nekadašnji cijepni obuhvat, odnosno da se zaustave epidemije.
Zašto se uopće vraćaju cjepnopreventabilne bolesti?
Osnovni razlog povratka cjepnopreventabilnih bolesti za koje smo mislili da ih više nema ili da ih neće biti u ovako velikom omjeru jeste dinamika migracije stanovništva, s jedne strane i snižen cijepni obuhvat, s druge strane.
Iako je tendencija snižavanja cijepnog obuhvata prisutna u posljednjem desetljeću, nakon pandemije Covid-19 došlo je do značajnog pada, osobito za određene bolesti.
U Federaciji Bosne i Hercegovine imamo besplatan i pouzdan program redovite imunizacije protiv: tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, pertussisa (velikog kašlja, hripavca), tetanusa, poliomijelitisa, bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbila (ospica), rubeole i parotitisa.
Odgodom ili odbijanjem imunizacije djeca i mladež se izlažu riziku obolijevanja od ovih bolesti koje mogu izazvati teške posljedice. Zavod je snažno posvećen redovitom programu imunizacije djece i mladeži.
Kakvo očekivanje ima stanovništvo od zdravstvenih ustanova, a kako one ispunjavaju potražnju za zdravstvenim uslugama?
Naše stanovništvo i svaki pojedinac ima sve veća očekivanja od zdravstvenih ustanova, a zdravstvene ustanove pokušavaju ispuniti ta očekivanja u skladu sa mogućnostima. Te mogućnosti su ograničene prije svega nedostatkom zdravstvenog kadra, velikim demografskim promjenama kojima svakodnevno svjedočimo u društvu, ali i visokim cijenama kako lijekova tako i drugog medicinskog materijala koji je potreban za pružanje vrhunske zdravstvene zaštite.
Kakve su perspektive kad je riječ o suočavanju s nedostatkom kadra?
Pojava nedostatka zdravstvenog kadra je prisutna u cijeloj Europi, a posljedično i u BiH. Nažalost, nedostatak radne snage, posebice zdravstvenog kadra je i u ovom trenutku evidentan. Temeljem analize 'Zaposleni u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH' koju smo dostavili na više od 200 adresa odgovornih ustanova u FBiH utvrdili smo da ćemo u idućih 10 godina imati 42 posto manje specijalista, 55 posto manje specijalista obiteljske medicine na kojima bi se trebala bazirati primarna zdravstvena zaštita, 60 posto manje specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije.
Također, broj studenata na medicinskim fakultetima u BiH, čak ni da jedan ne ode u inozemstvo, uskoro neće biti dovoljan da pokrije nedostatke koji se pojavljuju u našem zdravstvenom sustavu. Ove činjenice govore da moramo raditi na dodatnom školovanju kadra, ali ne ići na uštrb kvalitete.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je cilj zapošljavati mlade liječnike jer ako nove stručnjake 'uvučemo' u javno zdravstvo možemo očekivati napredak u narednih deset, petnaest i više godina. Siguran sam da ćemo u narednom razdoblju imati puno izazova, ali ako budemo dobro organizirani i trudili se da što više učinimo, ostvarit ćemo rezultate koji će nas svrstati u red evropskih zemalja, čemu zapravo i težimo.
Izgleda da su unapređenje imunizacije, vakcinacije i briga o hroničnim bolestima, koje su u porastu, trenutno najveći izazov zdravstva? Kako adekvatno odgovoriti tim izazovima?
Doista, hronične nezarazne bolesti, od kojih se posebno ističu karcinomi, ali i bolesti krvožilnog sistema i dijabetes su sve veće opterećenje našem zdravstvenom sustavu i izravno su uvjetovane načinom života koji danas živimo.
Posebno su visoki troškovi liječenja ovih bolesti te će dodatno breme liječenja pasti na pojedince, ali i na sam sustav upravljanja u zdravstvu. Jedan od učinkovitih načina spriječavanja karcinoma vrata maternice, jednog od zastupljenijih karcinoma u FBiH je imunizacija protiv humanog papiloma virusa (HPV), glavnog uzročnika ovog karcinoma.
Vjerujemo da ćemo uvođenjem programa imunizacije protiv HPV u sve kantone u FBiH dugoročno ostvariti cilj - manji broj karcinoma povezanih sa humanim papiloma virusom.
Zahvaljujući podršci Vlade Federacije BiH, nabavljeno je vrijedno cijepivo protiv HPV, za obje doze sa razmakom od šest mjeseci. Smatramo i da je uvođenje imunizacije protiv Streptococcus pneumoniae - bakterije pneumokok - važno, osobito za djecu i osobe starije od 65 godina. Jednom riječju, cilj nam je još više osnažiti imunizaciju kao važan element borbe protiv zaraznih bolesti.
