"Isplata će ići u skladu sa slovenskim i srbijanskim zakonom pod istim uslovima pod kojim je ta štednja vraćena slovenskim i srbijanskim državljanima. U Slovenijii je štednja vraćana kroz kraći period sa većom kamatom, za razliku od Srbije, gdje su oni štednju banaka vraćali kroz duži period uz manju kamatu", pojasnila je Mijić.
Savjetovala je svim štedišama da na internetu pronađu zakon u Sloveniji pod kojim je Slovenija vratila štednju, jer će se ti isti uslovi primjenjivati i za štediše iz BiH i Hrvatske.
Mijić je izjavila i da je ova presuda konačna i proslijeđena je Komitetu ministara Vijeća Evrope koji će nadgledati njeno izvršenje.
"Ova presuda je pilot presuda koja sistemski rješava problem štediša i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ona će se realizirati pod pojačanim nadzorom. Slovenija i Srbija će biti dužne izvještavati Komitet ministara o izvršenju presude, a ukoliko za godinu ne učine ono što im je naloženo presudom, onda će Sud početi rješavati svaki pojedinačni slučaj i dosuđivati pravične kaknade svakom štediši", rekla je Mijić.
Sud je donio odluku i da troje štediša dobiju pravične naknade u iznosu od po 4.000 eura zbog utvrđene povrede prava.
Monika Mijić je komentirala izjavu predsjednice Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amile Omersoftić koja je rekla da se "najviše boji slabe reakcije bh. vlasti".
"Ja sam agent BiH, ja sam se izborila za naše štediše. Advokat troje štediša je pogrešno postavio tužbu i u startu su išli u korist Slovenije, jer Slovenija tvrdi da je ovo pitanje sukcesije i da sve države trebaju vratiti njihov dug, uključujući BiH. Ja, koja sam ta vlada BiH, sam se borila da prvo odbranim BiH i da BiH ne treba vratiti ovaj dug. Jer, ovo nije pitanje sukcesije i ovo je jasan dug Ljubljanske i Invest banke", pojasnila je advokatica Mijić.
Dodala je da je upravo ona kao advokat države uspjela da ishoduje ovakvu presudu, a štediše su ranije tužile BiH da vrati dug koji trebaju vratiti Srbija i Slovenija, što se na koncu i dobilo presudom suda u Strazburu.
Podsjećamo, dug prema bh. štedišama iznosi preko 250 miliona maraka. To je glavni dug sa stanjem iz 1991. godine bez kamata.
Kako sada stvari stoje, ove dvije države će, zajedno s kamatama, morati vratiti pola milijarde maraka bh. građanima.
