Slučaj "Kovačević": Da li je sud u Strazburu pozvao Schmidta ili se Schmidt nametnuo sam?
Kovačević tvrdi da sud nije pozvao Schmidta već da je Schmidt sam, putem britanske advokatske kuće, tražio da se pojavi na sudu.
"Inače veliki pristalica HDZ-a i njihovih politika, koji je kao ministar poljoprivrede Njemačke vjerovatno stekao neko nezamislivo veliko diplomatsko iskustvo. Inače je veliki ljubitelj nacističkih ratnih pilota. Taj čovjek dezavuiše bh. javnost da je sud njega pozvao da se pojavi u svojstvu prijatelja suda što ne postoji u pravilima suda u Strazburu.
Naprotiv, on se obratio sa zahtjevom da u svojstvu treće strane, i intervencije treće strane, putem jedne eminentne britanske advokatske kancelarije, dođe u Strazbur i govori o zaštiti etničkih politika u BiH na način da je Dejtonom utvrđeno, kako on to misli, da je raspodjela moći između konstitutivnih naroda temelj Dejtona i da to ne treba dirati, bez obzira što je to u potpunoj suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima", rekao je Kovačević za televiziju Hayat.
On naglašava da visoki predstavnik nije tumač Ustava BiH već civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma što je članom 1 Aneksa 10 jasno rečeno šta je.
"Taj manipulator koji žele zaštiti sebe i svoje odluke, pokušat će da se obrati u Strazbuur. Ja sam se obratio PIC-u tražeći reakciju jer je on to, prema mojim informacijama, radio samostalno, angažirao finansijska sredstva samostalno jer se advokatske kuće ne mogu tek onako angažirati, pokušavajući da zaštitit jedan sistem koji postoji nigdje u Evropi. On nije neutralan, on laže da je neutralan. On želi zaštiti sistem koji je pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu utvrđen kao udruženi zločinački poduhvat koji je rezultirao etničkim čišćenjem u BiH, mislim na prostoru FBiH, a u RS-u i genocidom."
Portal Istraga je nedavno objavio i da je ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ) zatražio od Centralne izborne komisije da Uredu zastupnika BiH u Evropskom sudu za ljudska prava dostavi sva izjašnjenja o naconalnom identitetu Slavena Kovačevića u okviru ovog predmeta.
Praktično, Bosna i Hercegovina preko svog agenta u Sudu želi osporiti da je Kovačević pripadnik Ostalih, odnosno da je mijenjao svoje nacionalno izjašnjavanje i time pokušati srušiti presudu.
Podsjetimo, Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava od pet sudaca odlučilo je da će razmatrati žalbu koja im je iz Vijeća ministara BiH stigla povodom presude Kovačević protiv BiH.
U svom obrazloženju su ignorisali činjenicu da žalba nije poslata jednoglasno iz Vijeća i da je legitimitet žalbe upitan.
Žalbu su poslale agentice Monika Mijić i Jelena Cvijetić, nakon čega je ministar odbrane BiH Zukan Helez obavijestio Evropski sud da žalba na presudu nije odluka Bosne i Hercegovine, nego predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.
Tužba je podnesena Evropskom sudu za ljudska prava 30. augusta 2022, a u svojoj presudi od 29. augusta 2023., Sud je presudio, većinom od šest glasova prema jednom, da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije u odnosu na to da Kovačević nije doista zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Srbija nakon skandala ostaje bez olimpijske medalje, ona bi trebala u ruke Hrvatskoj
