Smajić: Od pet radara koji kontrolišu vazdušni prostor BiH dva su u Hrvatskoj, a jedan u Srbiji

Pitanje za Fortu

Smajić: Šta se dešava sa primarnim radarom na aerodromu Sarajevo i ko će kontrolisati bh. nebo

"Iznenađen sam opširnim odgovorom 'stručnih lica' iz ove oblasti koje mi je ministar proslijedio, očigledno ne obraćajući pažnju da su argumenti navedeni u odgovoru usmjereni direktno protiv njegovog kredibiliteta. Evidentno je da ministar nije poduzeo nikakve mjere i aktivnosti kako bi spriječio povlačenje primarnog radara iz upotrebe. Navedenim je potvrđena činjenica da ministar Forto ne sprovodi politiku u oblasti civilnog vazduhoplovstva u skladu sa zakonom, nema viziju razvoja kontrole vazdušnog saobraćaja i civilnog vazduhoplovstva nego nažalost služi kao protočni bojler za realizaciju koordinirane aktivnosti na razbijanju suvereniteta BiH u vazdušnom prostoru od direktora Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH Davorina Primorca i direktora Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Čedomira Šušnjara. Stoga nije ni čudno da ni nakon 28 godina ne kontrolišemo svoje nebo i time ne ostvarujemo svoj puni suverenitet u vazdušnom prostoru", kazao je delegat SBiH na današnjoj sjednici Doma naroda PSBiH.

Smajić je u obrazloženju izdvojio i nekoliko važnih stvari ukazujući na ugroženu sigurnost BiH.

"Od pet radara koji kontrolišu zračni saobraćaj iznad BiH, dva su iz Hrvatske za koji BiH plaća 470,000 KM godišnje, a jedna slika sa radarskog sistema Republike Srbije. Prostom računicom za 10 godina se za iznajmljivanje radarske opreme Hrvatskoj isplatiti oko 5 miliona KM, što je značajno više od novčane vrijednosti jednog novog sekundarnog radara. Bosna i Hercegovina raspolaže sa tri radara, od kojih je jedan na Jahorini i često je u kvaru, dva su u Sarajevu od kojih je jedan ugašen. Drugi, ispravan radar se planira premjestiti na Bukovik iznad Sarajeva, što je je vrlo sumnjiv potez. Zašto to ministar dozvoljava?", upitao je Smajić,

Podsjetio je i da, od kada je formirana Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) za njeno funkcionisanje potrošeno je preko 500 miliona KM.