Otkrivanje karti
165

Smjena Špirića kao posljednji test za HDZ: Igraju li za Dodika ili evropski put?

Piše: Semir Hambo
Nikola Špirić 16. februara mijenja Dragana Čovića na mjestu predsjedavajućeg Doma naroda (Foto: V. D./Klix.ba)
Nikola Špirić 16. februara mijenja Dragana Čovića na mjestu predsjedavajućeg Doma naroda (Foto: V. D./Klix.ba)
Još od formiranja nove državne koalicije u januaru 2023. godine u javnost je plasirana priča o gotovo izvjesnom odvajanju Dragana Čovića (HDZ) od Milorada Dodika (SNSD) u kontekstu međusobne političke sprege. No, stanje na terenu dvije godine kasnije ne nagovještava da je Čović spreman na takvo nešto.

U jeku kulminacije krize u međusobnim odnosima doskorašnjih partnera u državnoj vlasti, kada je Trojka raskinula svaku saradnju s SNSD-om i otvoreno krenula u smjene njihovih kadrova, HDZ se ponaša kao nijemi posmatrač i medijator koji uprkos svemu Dodika još uvijek vidi kao partnera, čak i na evropskom putu.

Neraskidiva veza?

I HDZ ne krije da želi nastaviti saradnju sa prvobitnom postavom koalicionih partnera nakon izbora 2022. godine. Međutim, Trojka misli drugačije i za njih, prema svemu urađenom u međuvremenu više nema povratka na staro. Trojka intenzivno priprema teren za koaliranje sa opozicijom iz entiteta Republika Srpska, a paralelno nastavljaju inicirati smjene kadrova SNSD-a.

Tako je jučer, još uvijek aktuelni predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović zakazao sjednicu sa zahtjevom grupe delegata za smjenu "prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda". Čović je sjednicu zakazao za 18. februar.

I tu ne bi bilo ništa previše sporno da ne prijeti još jedna politička zamka HDZ-a. Iako je, prema tvrdnjama delegata Kemala Ademovića, Čović obećao zakazati održavanje sjednice do 14. februara, dakle do petka ove sedmice, sjednica je zakazana za 18. Tu dolazimo do zanimljivog dijela, jer prema redovnom sistemu rotacije 16. februara, dakle dva dana prije sjednice dužnost predsjedavajućeg Doma naroda preuzima Nikola Špirić (SNSD).

U samom zahtjevu delegata Nenada Vukovića, Želimira Neškovića, Ilije Cvitanovića, Zlatka Miletića i Kemala Ademovića ne navodi se ime osobe za koju se traži smjena. Dakle nije navedeno ime Nikole Špirića, već samo funkcija i precizirano da se traži smjena prvog zamjenika. Ali, Špirić 18. februara neće biti prvi zamjenik, već će biti predsjedavajući, a prvi zamjenik će biti Ademović.

Shodno dosadašnjoj praksi, koja jako podsjeća na kupovinu vremena, ovo potencijalno može biti otežavajuća okolnost za predlagače Špirićeve smjene, posebno ako se desi "tjeranje maka na konac", što će Špirić neminovno raditi.

A kada Špirić preuzme predsjedavanje, onda direktno diktira i tempo zakazivanja sjednica, dnevni red i tako dalje. Hipotetički, Špirić može odugovlačenjem, nedolaskom na sjednice i slično prolongirati svoju smjenu.

Igre datuma

Ako zanemarimo neobjašnjivu situaciju da predlagači smjene uopšte nisu naveli ime osobe koju žele smijeniti, tu ponovo dolazimo do pozicije HDZ-a. Čović je nakon zahtjeva zakazao sjednicu, ali je nije zakazao iste sedmice, već je odabrao 18. februar. U tom potezu se može iščitavati i nastojanje HDZ-a da ipak pokuša zadržati SNSD u vlasti, uprkos htijenju Trojke da u državnu vlast uskoči opozicija iz RS-a.

U kontekstu novih političkih vjetrova lider NiP-a Elmedin Konaković jučer je u Rimu razgovarao sa brojnim evropskim zvaničnicima. Na pitanje da li je na sastanku razgovarano i o bliskom odnosu HDZ-a i SNSD-a, Konaković kaže da Evropljani očekuju proevropske snage u BiH budu na okupu."

"HDZ morati shvatiti da partnerstvo sa SNSD-om ili lični odnos ne bi trebao biti važniji od ovog trenutka na evropskom putu. HDZ je pokazivao svijest i ranije, a nadam se da će i sada biti pametni i hrabri da zadrže taj proevropski kurs", zaključio je.

Stoga će HDZ-ovo postupanje u procesu za smjenu Nikole Špirića suštinski biti posljednji pokazatelj kako HDZ i Dragan Čović vide nastavak političkih procesa. Ili raskid sa SNSD-om ili šah-mat Trojci.