Osnovano odjeljenje
540

Spreman tim stručnjaka: U UKC-u Tuzla do kraja godine medicinski potpomognuta oplodnja

Piše: A. K.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
U Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli nedavno je počelo raditi Odjeljenje za humanu reprodukciju koje djeluje pri Klinici za ginekologiju i akušerstvo.

Tim stručnjaka već postiže rezultate u liječenju smanjene plodnosti kod pacijentica, a do kraja ove godine trebali bi se steći svi uvjeti i za obavljanje medicinski potpomognute oplodnje, čime će ovo odjeljenje biti prvo u BiH koje izvodi ovaj postupak u javnoj zdravstvenoj ustanovi.

Odjeljenje za humanu reprodukciju u svom timu ima dvoje subspecijalista humane reprodukcije koji su znanja stekli i verificirali u kliničkim odjelima za humanu reprodukciju u Ljubljani i Mariboru, zatim jednog biologa te medicinske tehničare.

Stručni tim ovog odjeljenja ispunjava kriterije vezane za liječenje smanjene plodnosti svim metodama, bilo da su one konzervativnog ili hirurškog tipa. Znanje imaju i za izvođenje postupaka medicinski potpomognute oplodnje, međutim, ovu metodu zasad ne mogu implementirati, s obzirom na to da još uvijek nije nabavljen laboratorij koji je neophodan za rad.

"Mi smo zatvorili čitav sistem u mukotrpnom, dugotrajnom i skupom procesu formiranja odjeljenja koje će imati i laboratorij za medicinski potpomognutu oplodnju. Nadam se da ćemo uz pomoć menadžmenta i Upravnog odbora UKC-a, Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, Ministarstva zdravstva i Vlade TK uspjeti dobiti finansijska sredstva i u najkraćem vremenskom periodu nabaviti i instalirati neophodnu opremu", kaže za Klix.ba doc.dr. Igor Hudić, šef Odjeljenja za humanu reprodukciju, koji očekuje da se najkasnije do kraja ove godine započnu prvi postupci medicinski potpomognute oplodnje.

Godišnje do 150 postupaka

Na području Tuzlanskog kantona trenutno se s problemom smanjenje plodnosti suočava okvirno od 15 do 17 posto parova, a Hudić kaže da bi u ovom odjeljenju godišnje bilo obavljeno od 130 do 150 postupaka medicinski potpomognute oplodnje.

"Naš cilj je da uspjehom privučemo pacijente i iz drugih dijelova Federacije BiH, kao što to rade i druge klinike u našem Univerzitetskom kliničkom centru", ističe Hudić.

Igor Hudić
Igor Hudić

Prošle godine u Federaciji BiH na snagu je stupio Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom koji, između ostalog, uvodi u pravo sve parove, odnosno žene koje imaju probleme s plodnošću do 42. godine. Naš sagovornik ovo smatra nečim od velikog značaja s obzirom na to da najveći broj pacijenata problem s plodnošću upravo ima od 37. do 42. godine.

Također, zakonom su propisana tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja vantjelesne oplodnje uz obavezu da dva pokušaja budu u prirodnom ciklusu.

"Vrlo je bitno da smo dobili jednu zakonsku regulativu svih tih postupaka medicinski potpomognute oplodnje u kojoj se govori ko i kako ostvaruje pravo, koliko se embrija smije transferirati i vratiti kod žene u maternicu, zatim donorskom programu, programu kod pacijentica koje boluju do malignih oboljenja... Mi čekamo na implementaciju zakona, jer je zakonodavac predvidio da se u to ide samo u onim centrima koji dobiju odobrenje Ministarstva zdravlja FBiH koje još uvijek nije donijelo pravilnik, niti formiralo komisiju koja će odrediti koje su to ustanove koje zadovoljavaju kriterije", ističe Hudić.

Medicinski potpomognuta oplodnja predstavlja krunu, odnosno posljednju stepenicu u liječenju parova koji se susreću s problemom smanjene plodnosti, a tuzlanski ljekari u novom odjeljenju provode konzervativne i hirurške metode.

"Konzervativnim metodama kroz promjene stila života, uključivanje lijekova koji potiču ovulaciju kod žene te regulacije, odnosno liječenja sistemskih oboljenja, mi postižemo trudnoću. Naprimjer, ukoliko je muškarac zdrav, konzervativnim pristupom stopa zanošenja kod pacijentica koje nemaju ovulaciju svakog mjeseca iznosi od 60 do 80 posto", navodi Hudić rezultat tuzlanskog Odjeljenja za humanu reprodukciju.

Govoreći o hirurškim metodama koje se primjenjuju u Odjeljenju za humanu reprodukciju u Tuzli, Hudić kaže da blizu 50 posto pacijentica kod kojih postoji indikacija za operativni zahvat u drugom stanju prirodnim putem ostaje u narednih šest mjeseci.

"To je enorman uspjeh i moram reći da je to standard koji primjenjujemo na našoj klinici", dodaje sagovornik portala Klix.ba.

Spremni i za andrološku ambulantu

S problemom smanjene plodnosti kod muškaraca u zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji bave se urolozi, iako je tome posvećena posebna grana medicine, odnosno andrologija, koja je uglavnom fokusirana na poremećaje reproduktivnog trakta.

Tuzlanski subspecijalisti humane reprodukcije u Sloveniji su prošli i kroz obuku u oblasti andrologije te su se sada stekli uslovi i za osnivanje androloške ambulante u Odjeljenju za humanu reprodukciju.

"Tu će nam dolaziti muškarci koji imaju problema s plodnošću. Mi ćemo moći dijagnosticirati ili djelimično rješavati njihov problem. Odličnu saradnju imamo s kolegama urolozima tako da ćemo većinu stvari moći riješiti", navodi Hudić koji je jedan od subspecijalista humane reprodukcije.

Liječenje smanjene plodnosti predstavlja mukotrpan, dugotrajan i skup proces, a Hudić navodi da niko na kraju ne može garantirati uspjeh.

"Pacijenti u ovom slučaju moraju biti veoma strpljivi, a mi ako pronađemo uzrok problema te ga riješimo, potrebno je određeno vrijeme kako bi se postigao krajnji cilj", rekao je Hudić, istaknuvši da stopa zanošenja kod mladog para bez zdravstvenih problema, koji ima spolne odnose tri-četiri puta sedmično, iznosi okvirno 30 posto.

Ukoliko je žena mlađa od 35 godina, parom koji ima problema s plodnošću se smatra onaj kod kojeg nakon nezaštićenih spolnih odnosa u vremenskom periodu od godinu ne dolazi do trudnoće. Ako je pak žena starija od 35 godina, vremenska granica se smanjuje na šest mjeseci.

"Ukoliko nakon godinu ne dolazi do trudnoće, a nisu utvrđena neka druga oboljenja, odnosno stanja koja bi mogla utjecati na to, potrebno je da se pacijenti jave u našu ambulantu kako bismo otkrili uzrok", upozorio je Hudić.

On na kraju kaže da je potrebno razbiti stigmu u kojoj se neplodnost, odnosno problem smanjenje plodnosti vezuje samo za ženu. Naime, svjetski statistički pokazatelji potcrtavaju da je broj muškaraca i žena koji pate od ovog problema izjednačen.

Prema podacima Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, slika u Tuzlanskom kantonu je drugačija, s obzirom na to da po neplodnosti prednjače muškarci u odnosu na žene.