Zahiragić je kazao kako već neko vrijeme od njega i od Studentskog parlamenta to zahtijeva veći broj studenata, iako za to ne postoji nikakav materijalni dokaz u vidu ispunjene ankete ili peticije.
"Dobio sam podršku većine članova grupacije društvenih nauka, među kojima su bila dva člana koja nisu pripadnici islamske vjeroispovjesti. Na sjednici održanoj 28. septembra 2016. godine upoznao sam Senat o mojoj namjeri da na sljedećoj sjednici to pitanje uvrstim kao tačku dnevnog reda", rekao je Zahiragić.
Prijedlog podrazumijeva davanje studentima pola sata slobodnog vremena tokom petka svake sedmice u terminu klanjanja džuma-namaza te nezakazivanje ispitnih rokova ili predavanja u tom terminu.
Zahiragić se poziva na član 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima koja garantuje pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti te član 14. koji propisuje zabranu diskriminacije po bilo kojem osnovu.
"Veliki broj studenata koji odlaze na džumu smatra da su diskriminisani, jer moraju birati između izvršavanja vjerske obaveze (odlaska na džumu) i sticanja znanja na predavanjima radi čega su i upisali fakultet", dodaje on.
Kritičari inicijative o neodržavanju nastave tokom džuma-namaza govore kako Studentski parlament gubi vrijeme na ovaj, a zapostavlja veliki broj drugih, stvarnih problema sa kojima se susreću studenti. Zahiragić ističe kako je ideja o upućivanju ovakve inicijative prisutna već godinu dana, ali kako je SPUS insistirao na tome da se najprije pozabavi važnijim pitanjima.
Postoji određeni broj problema sa kojima se Zahiragić susreo prilikom iznošenja ovog prijedloga. Kazao je kako se jedan dio profesora i dekana slaže s prijedlogom, ali ostatak profesora i dekana ne mari te i dalje zakazuju predavanja i ispitne rokove tokom vremenskog perioda predviđenog za klanjanje džuma-namaza.
"Pojedini članovi Senata SPUS-a su u pokušajima obaranja mojih argumenata istakli kako bi takva odluka Senata bila u suprotnosti sa Zakonom o visokom obrazovanju i Zakonom o radu, što svakako nije tačno, kao što nije tačno da bi se takva odluka kosila sa multietničkim karakterom našeg društva. Bosna i Hercegovina, Sarajevo, a samim tim i Univerzitet u Sarajevu, jesu i moraju ostati multietnički i multikulturalni, ali ne smatramo da bi ovakvom Odlukom bila ugrožena prava studenata drugih vjeroispovijesti", govori Zahiragić.
Također pojedini članovi Senata koji su bili protiv ovakvog zahtjeva, iako još nije formalno upućen, su istakli da se time trebaju baviti Islamska zajednica i organi vlasti Kantona Sarajevo – što, prema Zahiragiću, nije tačno.
"Odnosi vjerskih zajednica sa državom, u sekularnoj državi kakva je BiH, regulišu se ugovorima vjerskih zajednica i njihovih institucija sa državom. Bosna i Hercegovina nikada s Islamskom zajednicom nije potpisala ugovor kao što je to učinila s pravoslavnom i katoličkom crkvom", kazao je Zahiragić i istakao kako bi Univerzitet trebao pokušati prilagoditi raspored studentima bez obzira na njihovu vjeroispovijest.
