Šta ako Marinko Čavara raspusti Parlament FBiH zbog neusvajanja budžeta
Šef izvršne vlasti u FBiH Marinko Čavara za odluku o raspuštanju Parlamenta FBiH ne treba tražiti saglasnost potpredsjednika iz reda srpskog i bošnjačkog naroda, odnosna Milana Dunovića (DF) i Melike Mahmutbegović (SDA).
U političkim krugovima već se spekuliše kako je riječ o strateški planiranom načinu djelovanja kadra HDZ-a koji na taj način pokušava spriječiti usvajanje zakona koji se odnose na sprovođenje odluke Ustavnog suda BiH na nivou FBiH, a koji nije po mjeri HDZ-a.
Naime, male su vjerovatnoće da će političke stranke na državnom nivou, odnosno u Parlamentarnoj skupštini BiH doći do minimuma konsenzusa o izmjenama Izbornog zakona BiH. Stavovi parlamentaraca o rješavanju problema koji je nastao zbog odluke Ustavnog suda BiH, polarizovani su na način da HDZ-ova rješenja nisu prihvatljiva bošnjačkim i probosanskim stranakama i obrnuto.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da nijedan "tabor" nema većinu u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je potrebna da bi se određeni zakon usvojio. HDZ sva rješenja koja im nisu prihvatljiva može blokirati u Domu naroda PSBiH preko Kluba delegata iz reda hrvatskog naroda i preko Kluba delegata iz reda srpskog naroda u kojem se nalazi tri od pet parlamentaraca iz reda SNSD-a.
Javnost u BiH svjesna je da politička stranka na čijem čelu se nalazi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik neće u Domu naroda PSBiH podržati bilo kakva rješenja koja nisu prihvatljiva predsjedniku HDZ-a Draganu Čoviću. Zanimljivo je da je prije nekoliko mjeseci Čović obećao Dodiku da će u institucijama BiH štititi interese Republike Srpske uprkos tome što u državnoj vlasti participiraju političke stranke iz RS-a okupljene u Savezu za promjene.
SDA i opozicija mogu nametnuti rješenje bez saglasnosti HDZ-a
Na drugoj strani, većinu u Zastupničkom domu PSBiH imaju politički subjekti koji HDZ-ov prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva smatraju neprihvatljivim. Riječ je o SDA, SDP-u, DF-u, BPS-u, A-SDA, Nezavisnom bloku i SBB-u. U prijevodu to znači da će ovaj dom najvišeg organa zakonodavne vlasti najvjerovatnije "obarati" HDZ-ove prijedloge.
Problem bi se mogao riješiti na nivou entiteta Federacija BiH ukoliko Marinko Čavara ne raspusti Parlament FBiH. Činjenica je da SDA, SDP, DF, Stranka za BiH i ostale probosanske stranke imaju dovoljno ruku da u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvoje zakon koji nije po mjeri HDZ-a.
Također, za razliku od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Domu naroda Parlamenta FBiH odluke se donose većinom glasova ukupnog broja delegata u Domu naroda gdje probosanske stranke imaju većinu.
U političkim krugovima već se spekuliše da HDZ sprema scenariji raspuštanja Parlamenta FBiH kako bi onemogućio SDA-u i opozicionim strankama usvajanje zakona kojim se implementira odluka Ustavnog suda BiH, a koji ne odgovara HDZ-u.
Tome u prilog ide i jučerašnje ponašanje zastupnika HDZ-a koji nisu došli na sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj je razmatran budžet za 2018. godinu. Na taj način Vlada FBiH primorana je da donese odluku o privremenom finansiraju, koju u konačnici opet mora odobriti Parlament FBiH.
Ovim povodom razgovarali smo sa zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dženanom Đonlagićem koji je ujedno i profesor monetarne i fiskalne politike na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Đonlagić je kazao kako postoji suštinska razlika između donošenja odluka o privremenom finansiranju na nivou države i entiteta FBiH. Kako kaže, Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom finansiranju bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, dok Vlada FBiH ne može.
"Odlukom o privremenom finansiranju nivo BiH bit će u mogućnosti da finansira vanjski dug i unutrašnje finansijske obaveze. Ono što je veći problem jeste neusvajanje budžeta FBiH za 2018. godinu i tu nema nikakve dileme da najveću odgovornost snosi parlamentarna većina u sastavu SDA, HDZ i SBB. Oni nisu uspjeli usvojiti ni dnevni red na jučerašnjoj sjednici Parlamenta FBiH", rekao je Đonlagić.
Politički, ali i finansijski haos ako se ništa ne uradi do marta
Podsjetio je da odluku o privremenom finansiranju na nivou entiteta ne može donijeti samo Vlada FBiH, već da ona mora proći istu parlamentarnu proceduru kao i budžet, što znači da Vlada FBiH sada mora utvrditi prijedlog odluke o privremenom finansiranju za tromjesečni periodu (1. januar 2018. godine - 31. mart 2018. godine) i dostaviti je organu zakonodavne vlasti.
"Ova odluka mora proći i Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH da bi bila objavljena u Službenim novinama FBiH, odnosno da bi stupila na snagu. Ne postoji zakonski rok za usvajanje odluke, ali postoji rok do kada ona može trajati, što znači da se do 31. marta 2018. godine mora donijeti budžet. Ako se to ne desi, predsjednik FBiH Marinko Čavara može raspustiti Parlament FBiH", kazao je Đonlagić.
Što se tiče finansijskih implikacija neusvajanja budžeta, Đonlagić je pojasnio da nakon definisanja odluke o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca, rashodi za januar, februar i mart moraju biti u okviru rashoda za prva tri mjeseca 2017. godine. U prijevodu to znači da sve ono što je predloženo u budžetu za januar, februar i mart 2018. godine ne može biti realizovano dok se ne usvoji budžet.
"Drugim riječima, svaki dodatni rashod koji je planiran u budžetu za 2018. godinu, a koji se nije nalazio u budžetu za 2017. godinu ne može bit realizovan. Svi rashodi koji su planirani u budžetu 2018. godine će kasniti najmanje do proljeća", rekao je Đonlagić.
Na pitanje o političkim implikacijama, Đonlagić je odgovorio da se politički šalje jasna slika kako vlast nije uspjela usvojiti budžet na vrijeme, odnosno da je u potpunoj političkoj nestabilnosti. Podsjetio je da je budžet najvažniji finansijski akt jedne vlasti. S obzirom na to da se Parlament FBiH ne može pohvaliti efektivnim radom, Đonlagića smo pitali šta ukoliko odluka o privremenom finansiranju ne bude usvojena ni u januaru.
"U toku januara se može vršiti plaćanje obaveza samo iz decembra. Znači, ako je nešto fakturisano sa datumom iz decembra, to se može platiti u januaru, jer je to obaveza iz budžeta 2017. godine. Posljednji rok je 15. februar, kada dolaze na naplatu obaveze iz januara. Kada uđemo u februar zaustavljaju se sva plaćanja i ne može se izvršiti nijedno plaćanje obaveza iz januara", kazao je Đonlagić.
Što se tiče političke pozadine i ostvarivanja ciljeva HDZ-a kroz neusvajanje budžeta za 2018. godinu, Đonlagić je rekao da mu je vrlo indikativno što je i na državnom nivou predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ) odbila da sazove sjednicu organa zakonodavne vlasti na kojoj bi bio razmatran budžet institucija BiH za 2018. godinu prije 1. januara.
"Ona svjesno nije željela da sazove sjednicu. I na državnom nivou se znalo da budžet neće biti donesen. S aspekta političkih kalkulacija, čini mi se kako je riječ o još jednoj ucjeni i pritisku HDZ-a da se usvoji njihov Prijedlog izmjena Izbornog zakona na nivou države. HDZ zna da njihov prijedlog ne može proći, međutim, njima treba medijski prostor i da se priča kako su ugroženi", rekao je Đonlagić.
On je rekao da uopće ne prihvata tezu da su Hrvati ugroženi i da se u ovom slučaju uopće ne radi o tome, odnosno da se HDZ samo pokušava institucionalno održati beskonačno na vlasti. Smatra da je riječ o ozbiljnoj političkoj krizi jer je u slučaju FBiH jedan od uvjeta za produženje aranžmana s MMF-om i usvajanje budžeta za 2018. godinu.
"Čavara može bez saglasnost potpredsjednika raspustiti Parlament FBiH. To s aspekta izbora ne znači ništa, jer mi nemamo institut vanrednih izbora, već samo institucionalnu krizu do implementacije rezultata izbora 2018. godine", rekao je Đonlagić.
U slučaju da dođe do "najcrnjeg scenarija", odnosno raspuštanja oba doma Parlamenta FBiH, sjednice domova ne bi se sazivale i organ zakonodavne vlasti ne bi uopće radio, odnosno, kako kaže Đonlagić, postojao bi samo virtuelno.
