Šta je stvarnost duplih funkcija i kako na kilometar od Sarajeva političari nisu u sukobu interesa

"U svom političkom djelovanju sam se snažno borio za donošenje novog federalnog zakona o sukobu interesa jer je to jedan od ključnih zakona za otvaranje pregovora sa EU. Također, istu borbu je vodio kolega Saša Magazinović na državnom nivou. Smatram da ova oblast mora biti regulisana u skladu sa ustavnim sistemom BiH gdje je u državnim zakonima jasno propisano da zakone iz ove oblasti donose država, entiteti i Brčko distrikt. Također upravljanje sprečavanja sukoba interesa mora biti u skladu sa GRECO preporukama i međunarodnim konvencijama, a to ovaj zakon u kantonu zasigurno nije", kazao je za Klix.ba Ifran Čengić (SDP).

Istakao je da ni federalni zakon nije dobar, ali je na snazi.

"Dakle u ovoj situaciji imamo dva zakona koji su na snazi, a drugačije regulišu materiju. Tačno je da za dio federalnog zakona ne postoji tijelo za dio sukoba interesa, ali postoji tijelo za rješavanje nespojivosti funkcija. Zapravo u javnom diskursu sam primjetio da političari i mediji zapravo i ne shvataju šta je nespojivost funkcije, a šta sukob interesa. Problematično je što za određene aktivnosti koje su po svom opisu krivično djelo i trebaju biti predmet tužilaštava su u ovom zakonu opisana kao prekršaj, pa bi se počinioci mogli svjesno prijaviti za prekršaj kako bi bili novčano kaznjeni, a onda im se ne bi moglo suditi za krivično djelo", naglasio je Čengić.

Istakao je kako je za njega kao SDP-ovca, važno ne odstupati od programa SDP-a, a programsko opredjeljenje je rješavanje ovog pitanja kroz Povjerenstvo o odlučivanju o sukobu interesa što je u skladu sa GRECO preporukama.

"Federalni zakon je čak i Vlada FBiH u formi nacrta uputila u Parlament još u augustu te pozivam predsjedavajuću Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da stavi taj nacrt zakona na dnevni red prve radne sjednice ovog doma, nakon čega ću urgirati da se isti zakon razmatra na Domu naroda u roku 45 dana. Napomenuo bih da je federalni zakon koji smo predložili Elmedin Konaković i ja bio usvojen u oba doma i trebao se naći u julu na sjednici Predstavničkog doma, ali parlamentarna većina nije to željela, a iskren da budem izostala i je podrška međunarodne zajednice", kazao je.

Čengić je naglasio i kako je pored federalnog zakona važno da se usvoji i novi državni zakon. Najavio je i da će raditi na tome da skupi potpise za apelaciju Ustavnom sudu u vezi sa problematičnim zakonom, za koju je potrebno 12 potpisa zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo.

Kako bi u praksi dokazao neusklađenost sa ustavnim sistemom u BiH, najavljuje da će po federalnom zakonu dostaviti prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH protiv zastupnika iz SDA Adija Kalema jer smatra da je on u nespojivosti funkcija. Ukoliko to dokaze, kaže da CIK ima nadležnost oduzeti mandat, za razliku od kantonalnih ureda u sistemu državne službe.

Federacija BiH vs. Kanton Sarajevo

Zakon koji regulira sukob interesa postoji na nivou entiteta FBiH pa nikako nije moguće tvrditi, da, budući da je on "mrtvo slovo na papiru", Kanton Sarajevo bi trebao sam odlučiti kako dalje.

"Mi kao kancelarija smo imali dosta tih slučajeva. Kada idemo u genezu, mislim da 2002. kreće priča sa Zakonom o sukobu interesa na nivou Federacije. Najveći neprijatelj društva u BiH je donošenje ishitrenih odluka. Kada se zakon donosio, neko ga je nevješto pisao pa smo imali jedan apsolutan apsurd da su, recimo, javne ustavnove, zavodi zdravstvenog osiguranja, bolnice, klinike, razne ustanove gdje dolazi najviše novčanih sredstava poreznih obveznika, da neko ko je pisao zakon nije znao napraviti distinkciju između javne ustanove i javnog preduzeća", kazao je za Klix.ba Nermin Vila, advokat iz Sarajeva.

Istakao je kako je njegova kancelarija dobila posljednju odluku na Sudu BiH u predmetu u kojem nije utvrđen sukob interesa u vezi gradonačelnika Bihaća.

"Ovo je bio posljednji čovjek, prije nekih osam godina na kojem je zakon proveden, federalni koji je do tad i funkcionisao. Tada je donešen zakon na nivou države koji je ukinuo najvažnije, a to je organ koji izriče snakcije što je do tada bio CIK. Zakon o sukobu interesa u FBiH je imao i konačnost kroz upravni postupak i upravni spor. Na žalost, on je tim odlukama postao nefunkcionalan", objasnio je Vila.

Vlada FBiH utvrdila je prijedlog zakona o sprječavanju interesa u augutu 2022. godine kada je federalno ministarstvo pravde objasnilo da će zakon još detaljnije i sveobuhvatnije utvrditi šta je to sukob interesa, najavljujući da će njim sada biti obuhvaćene i javne ustanove.

Advokata smo pitali šta misli o kantonalnom zakonu koji sprječava sukob interesa, budući da već postoje zakoni na višim nivoima.

"Ishitrene odluke koje se donose na nižim nivoima samo mogu da stvore jedan problem postupanja u cijeloj državi. Apsolutno je nelogično da neko može biti u sukobu interesa u Općini Ilidža, a samo kilometar dalje, u Općini Istočna Ilidža, taj zakon ne postoji i nije na snazi. Na tako kratkoj relaciji imate dva dijametralno suprotna zakona u jednoj državi, BiH. Ovdje su stvari jako nedorečene, ishitrene i one najčešće padaju i nanose štetu, a možda stvaraju i sliku gdje se provode samo na jednom manjem dijelu", naglaiso je Vila.

Mišljenja je i da tu problematiku i općenito vođenje upravnog postupka i upravnog spora treba isključivo donositi na nivou države.

Potrebno je umjesto takvog djelovanja koje unosi konfuziju po pitanju sukoba interesa u FBiH, konačno riješiti formiranje institucije na nivou entiteta koja će raditi na njegovom provođenju.

Nije moguće da kantoni sami rješavaju takvu pravnu materiju, jer je sistem previše uvezan i postoji jasno utvrđena pozicija svakog nivoa vlasti.

Zbog toga su brojni zastupnici protiv kojih je Ured "pokrenuo postupak" jučer obavijestili javnost da oni nisu u sukobu intersa i da nemaju namjeru obnašati više od jedne funkcije.

Adnan Delić (NiP), Kenan Magoda (SDP), Marijela Hašimbegović (DF), Sebija Izetbegović (SDA) samo su neki od političara protiv kojih je Ured za borbu protiv korupcije "pokrenuo postupak", a koji su već objasnili kako su se našli na dvije pozicije te istakli kako su već podnijeli ostavke ili da će se u slučaju formiranja nove Vlade FBiH odreći mandata u Parlamentu FBiH.

Budući da je zakon na snagu stupio prvog dana 2023. godine, razumljivo je zašto institucija koja ga treba provoditi odmah po njemu i postupa, no nije jasna namjera zakonodavca da proba sam riješiti kompleksno političko i pravno pitanje, igrajući se tako države.

Ukoliko baš niko u ovoj državi ne namjerava poštovati pravila igre koja su regulirana ustavom, onda svako može rješavati svako pitanje onako kako to njemu u datom trenutku najbolje odgovara.