Šta sada slijedi u Skupštini Kantona Sarajevo? Nova većina ima samo jednog zastupnika više
Sinoć obznanjeni potez Jasne Duraković da neće glasati za smjenu Vlade KS i da napušta SBB, iako se možda čini kao očekivan potez, definitivno je dao novu notu političkim prilikama u borbi za vlast.
Kada je nova većina tog čuvenog 13. decembra 2019. obznanila da kreću u rušenje do tada vladajuće Šestorke ( NiP, NS, DF, SBB, NBL i SDP), poručeno je da imaju 19 zastupnika na svojoj strani, a minimalno je 18 potrebno. Tu novu većinu, koju predvodi SDA (10), uz SBB (4), DF (3) i jednog zastupnika BOSS-a neće podržati Jasna Duraković. To u praksi znači da nova većina ima "samo" 18 ruku, što je dovoljno za vlast, ali je to i veoma neizvjesno i nesigurno.
S druge strane NiP, NS, SDP, NBL uz podršku samostalnih zastupnika Damira Marjanovića, Damira Nikšića i sada Jasne Duraković imaju 17 ruku. Matematički SDA s partnerskim strankama i dalje ima mogućnost da, sada već davno najavljenu smjenu Vlade KS sprovodi u djelo, ali je indikativno kako će sve to funkcionirati, s obzirom na to da za svaku odluku koju budu željeli sprovesti i izglasati u Skupštini KS svi njihovi zastupnici uvijek, bez izuzetka, (bez obzira na to da li su možda bolesni ili imaju određene dogovorene obaveze), moraju doći na sjednicu i podržati sve zahtjeve. To je veoma neizvjesno kolo pred novom najavljenom većinom i veliki teret ukoliko preostale tri godine mandata žele provesti u vlasti.
S druge strane, preostala stranačka četvorka, uz nezavisne zastupnike i Jasnu Duraković, sada ima određenu vrstu moralne prednosti u cijelom procesu. Prije svega jer se nova većina okupljala tendenciozno, prvo vraćanjem Fahrudina Pecikoze u krilo SBB-a, koji je ranije bio samostalni zastupnik. Potom generalno DF-ovim i SBB-ovim napuštanjem Šestorke i priklanjanjem SDA, što je izazvalo brojne reakcije, a sada i spomenuti potez Jasne Duraković.
Treba istaći također da novoj većini ne ide u prilog ni odugovlačenje s preuzimanjem vlasti, što je, blago rečeno, najavljeno trijumfalno, a trenutno se pretvorilo u sagu o pečatu, kršenju poslovnika i prepirkama ko je u pravu i čiji je predsjedavajući legitiman - Mirza Čelik (SDA) ili Danijela Kristić (NiP). U procesu preuzimanja vlasti SDA i druge stranke nove većine računaju na podršku Harisa Plehe, čovjeka koji će sada silom prilika doslovno biti vaga i ključni čovjek za vlast.
U cijeloj priči može se protumačiti da razvoj događaja najviše pogoduje njemu, jer je sada svjestan da konce buduće vlasti drži upravo on, a nema sumnje da će i njegovi "apetiti i cijena" za podršku narasti.
Već 16. januara, za kada je zakazana sjednica Skupštine, bit će dogovoren datum sjednice i glasanje o povjerenju Vladi KS. Kako god da se razriješi politička križaljka u Kantonu Sarajevo, definitivno je da će odnos snaga 18:17 značiti veoma neizvjesnu vlast u naredne tri godine preostalog mandata, jer nijedan od nabrojanih političkih blokova više neće moći skupiti komotnu većinu za udobnu vladavinu.