Šta spremaju iz SNSD-a: Novi ustav RS-a vraćanje je na ratne zahtjeve
Sredinom decembra 2021. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o ustavnim principima i ta opasnost prošla je ispod radara za većinu političara u BiH.
U deklaraciji je navedeno da se ustavno uređenje BiH može mijenjati aneksima "koje zaključuju strane, a nikako odlukama nenadležnih organa, što je činjeno brojnim odlukama Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH".
Također je navedeno i da BiH, po mišljenju NSRS-a "nema ustavnopravni kontinuitet", a dalje se fanatično navodi kako je BiH "asimetrična državna zajednica" te da je RS "entitet srpskog naroda" što je i bio jedan od ratnih ciljeva tokom agresije na našu zemlju.
Deklariranjem administrativnih jedinica kao "državotvornih entiteta" nastavlja se težnja iz stava 19. tog dokumenta kojim se zadužuju Vlada RS-a u koordinaciji sa predsjednikom tog entiteta, sada SNSD-ovim Miloradom Dodikom, da pripremi tekst novog Ustava RS-a koji će u sebi imati inkorporirano sve osim nadležnosti za koje oni smatraju da po Ustavu BiH pripada državi.
"Banja Luka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske", želje su vlasti u manjem bh. entitetu.
Antidržavno djelovanje SNSD-a
Na sjednici Glavnog odbora SNSD-a 28. oktobra 2021. godine usvojen je "strateški dokument".
Tada je Dodik obznanio kako RS započinje proces "vraćanja nadležnosti", a u tekstu dokumenta SNSD-a navedeno je da će u tu svrhu biti formirano pet ekspertskih timova.
Svaki od timova je zadužen za po jednu oblast: finansijsko zakonodavstvo, pravosuđe, odbranu i sigurnost, novi Ustav RS-a i evidentiranje svih opštih akata kojima je izvršen "prenos nadležnosti".
"Ovaj proces također uključuje donošenje odluke o proglašenju ništavnim zakona o Sudu, Tužilaštvu i svim drugim aktima koje je nametnuo Visoki predstavnik i usvojila Parlamentarna skupština BiH. Nakon toga slijedi zabrana rada organa i institucija nastalih iz tih zakona na prostoru RS-a", navedeno je u dokumentu SNSD-a.
Ustavni sud BiH ovom se tematikom bavio 1998. godine
Kada je predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović podnio Ustavnom sudu BiH 1998. godine zahtjev koji je za cilj imao da se razmatra usklađenost entitetskih ustava sa Ustavom BiH, sud je osporio upravo odredbe Ustava RS-a koji SNSD sada želi ponovno aktivirati.
Ustavni sud ukinuo je tada navode o promjenama "granica" između RS-a i FBiH koje bi se mogle iznijeti na potvrdu putem referenduma u RS-u, Narodnoj banci RS-a koja iako ukinuta i dalje je tada postojala kao odredba Ustava RS-a i brojne druge.
NSRS je tada namjeravala biti i "zaštita" od zakonodavstva institucija BiH ukoliko smatra da se određenim zakonima može nanijeti neotklonjiva šteta RS-u.
I na to je Ustavni sud BiH odgovorio činjenicom da samo on ima "isključivu nadležnost" da služi kao zaštitni mehanizam u slučaju "bilo kojeg spora" te da ne ostaje nimalo prostora za jednostrane mjere putem institucija RS-a.
Ukidanje Vijeća naroda novim Ustavom RS-a
Cilj SNSD-a je i da se novim ustavom ugasi Vijeće naroda RS-a koje se bavi vitalnim nacionalnim interesima naroda.
Kada bi se taj cilj postigao, to bi značilo da Bošnjaci ili Hrvati ne mogu pokrenuti mehanizam zaštite vitalnih nacionalnih interesa na zakonska rješenja ili izmjene ustava u manjem bh. entitetu.
Ukoliko se Vijeće naroda ne bi moglo ukinuti iz različitih razloga, njegove bi ingerencije bile veoma ograničene.
Zašto se tema novog Ustava RS-a ponovno aktualizala?
Danas se navršava 31 godina otkako je tzv. "Skupština srpskog naroda u BiH" usvojila dokument koji smatraju ustavom današnjeg RS-a.
Također, sutra je i 1. mart, Dan nezavisnosti BiH kojim se obilježava godišnjica referenduma na kojem se 99,7 posto građana naše zemlje izjasnilo da žele suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana.
To je aktiviralo političke snage u manjem entitetu da ponovno počnu aktivnije zagovarati donošenje novog Ustava RS-a.
Osim želja da se zaokruži priča koja je ranije kulminirala genocidom u BiH, SNSD želi priskrbiti manjem bh. entitetu dovoljno moći koja bi bila generirana isključivo iz prijetnji i straha, a ne iz prava i državnog Ustava, kako bi pokušao ucijeniti sve one koji djeluju u skladu sa interesima BiH.
Godina 2023. i godine koje su pred nama bit će najizazovnije za sve političke snage koje žele zaštititi državu čija je multietničnost i cjelovitost odbranjena životima naših sugrađana jer se SNSD konstantno poziva na neki "izvorni Ustav BiH".
Prije trideset i jednu godinu probosanske snage borile su se za ono što SNSD i njegov lider sada žele poništiti iz vlastitih imaginacija o tome šta želi jedan narod u BiH.
No, prijetnja je stvarna, nju ne treba olako shvatiti i ona se definitivno ne može riješiti razgovorima, već odlučnom pravnom akcijom i djelovanjem tužilaštva.
Zagovornici velikosrpskih projekata će se kad-tad morati pomiriti sa gubitkom Kosova. To je možda i najopasniji dio političke zbilje za BiH jer će se ranjenje zvijeri zločinačkog projekta koji je na ovim prostorima već jednom sijao strah, ponovno interesno prebaciti na našu zemlju.
Ko od političara u BiH ima namjeru uraditi nešto po ovom pitanju i zašto niko ne reagira na najave vladajućih iz RS-a?
