Šta stoji u žalbi: Evo zbog čega je Tužilaštvo BiH tražilo pritvor za Novalića, Solaka i Hodžića
U žalbi Tužilaštva BiH koja je upućena Sudu BiH nakon što nije usvojen prijedlog da se Fadilu Novaliću, Fahrudinu Solaku i Fikretu Hodžiću odredi jednomjesečni pritvor obrazloženi su razlozi zbog kojih je mjera pritvora potrebna.
Navedena je potreba dosljednog provođenja načela jednakosti građana pred zakonom, te nezavisnosti i nepristrasnosti u odlučivanju, a sve u cilju ispunjavanja obaveze nadležnih organa državne vlasti da kroz rad pravosudnih tijela u u sistemu pravosuđa osiguraju i provedu sistem zaštite svih građana od diskriminacije, odnosno od drugačijeg postupanja u istim procesnim situacijama. Također, navodi se da rješenje Suda u cjelosti onemogućava sprovođenje efikasne i neometane istrage u predmetu, što može imati za posljedicu povredu principa zakonitosti propisanim činom 2., kojim se osigurava izricanje krivičnopravne sankcije svim učiniteljima krivičnog djela.
"U obrazloženju osporenog rješenja, prvostepeni sud navodi kako je utvrđeno da na strani osumnjičenih postoje okolnosti koje ukazuju da bi isti mogli ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke i druge osobe, ali da navedene okolnosti nemaju karakter naročitih, a što bi, po izraženom stravu prvostepenog suda, opravdalo mjeru pritvora, pa su u skladu sa navedenim izrečene mjere zabrane. Sud nije prihvatio osnovane bojazni da će osumnjičeni boravkom na slobodi uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak. Navedeni zaključak prvostepenog suda je pogrešan, je sud pogrešno nalazi da utvrđena opasnost nije tolikog intenziteta da bi opravdala izricanje mjere pritvora", stoji u žalbi.
Dalje se navodi da je puštanjem na slobodu osumnjičenima data prilika da vrijeme boravka na slobodi iskoriste za nedovršene kontinuirane aktivnosti njenog ometanja i ističe se da je pritvor jedina opravdana mjera s obzirom da je sud utvrdio da postoje naročite mogućnosti koje će utjecati na krivični postupak utjecajem na svjedoke, saučesnike i prikrivače.
Prema tvrdnjama Tužilaštva, prije hapšenja se desilo upravo skrivanje i krivotvorenje dokaza.
"Prvoosumnjičeni je (Fadil Novalić op.a.) brisao-uništavao dokaze koje se odnose na nabavku predmeta ugovora, telefonski aparat koji je koristio u vrijeme izvršenja krivičnog djela, saznanjem da će isti biti oduzet od njegovih najbližih saradnika, zamijenio u inostranstvu za drugi rabljeni telefon. Službenicima SIPA-e je svjesno predao drugi telefon. U sadržaju podataka predatog mobilnog telefona i SIM kartice koji je oduzet od prvoosumnjičenog, provođenjem radnje dokazivanja-pretresanja sadržaja, utvrđeno je da je kompletan sadržaj Viber aplikacije izbrisan 17. maja 2020. godine. Prilikom dostavljanja prethodno izdvojenih dokumenata iz Vlade FBiH posljednji dokument-dokaz je svjesno dostavljen bez stranice na kojoj se nalazi datum sačinjavanja i potpis drugoosumnjičenog", navodi se u žalbi.
Istaknuto je da je Novalić prilikom svakog istupa u javnosti iznosio neistinite navode o saznanjima u vezi sa saučesnicima.
Kada je riječ o drugoosumnjičenom (Fahrudin Solak op.a.) navodi se da je poslovne isprave i dokumente uklonio iz spisa predmeta nabavke, da ih je uništio, te u spis unio lažne poslovne isprave koje je ovjerio službenim pečatom. Također, Solak je, prema tvrdnjama Tužilaštva, svjesno propustio dostaviti kompletnu traženu dokumentaciju, te je prilikom pretresa prostorija Federalne uprave civilne zaštite davao instrukcije zaposlenima da mu se presnime i predaju videosnimci s nadzornih kamera, u namjeri otklanjanja krivične odgovornosti sa sebe.
Trećeosumnjičeni (Fikret Hodžić op.a.) je, stoji u žalbi, falsifikovao poslovne isprave i ovjeravao ih pečatom pravnog lica.
Navodi se i da su se svjedoci-učesnici Viber komunikacije dali nepotpune iskaze ili su njihovi iskazi sadržajno u koliziji s materijalnim dokazima.
Istaknuto je da ovakvo postupanja Suda, odnosno puštanje osumnjičenih na slobodu, stvara dojam proizvoljnosti u primjeni zakona i tumačenju zakonskih rješenja, te paušalnoj ocjeni svih okolnosti konkretnog predmeta.
"Upravo činjenica da je utjecaj na svjedoke u dosadašnjem toku istrage konkretizovan, te da je od strane osumnjičenih vršen organizovano, da su oni u cilju opstruiranja istrage, djelovali uvezano, te da su koristili svoje položaje i trenutna uposlenja, kako bi takav utjecaj realizirali, znatno pojačava stepen koluzione opasnosti. Po ocijeni ovog vijeća, potrebno je osigurati da ti svjedoci, čije saslušanje se tek očekuje, daju iskaze oslobođeni bilo kakvih pritisaka i utjecaja, kako bi objektivno iznijeli svoja saznanja o događajima zbog kojih se vodi predmetna istraga. To posebno, ako se ima u vidu da su posljedice utjecaja na određen broj svjedoka već izražen u dosadašnjem postupku, te je takva opstruiranja istrage i predmetnog krivičnog postupka nužno spriječiti", navodi se u žalbi.
Potvrda navoda da izrečene mjere zabrane ne mogu imati svoju svrhu, uslijedila je već drugog dana od dana donošenja pobijenog Rješenja, što je medijski zabilježeno.
"Osumnjičeni Fadil Novalić je došao na radno mjesto, gdje je u provjeri medijskih navoda od strane istražitelja Tužilaštva BiH zatečeno u prisustvu nesaslušanih svjedoka, što je konstatovano službenom zabilješkom", piše u žalbi.
"Jasno je da se u konkrentom slučaju se radi o izuzetno teškom krivičnom djelu i da su osumnjičeni svoj lični interes postavili ispred interesa građana BiH, a posebno što se osnovano sumnja da kao premijer ili direktor u predmetu odluke nisu donosili u smjeru i duhu zaštite sigurnosti građana BiH, već u cilju sticanja protupravne imovinske koristi", zaključuje se u žalbi.
Kompletnu žalbu možete pročitati na linku.