Šta su nam ponudili političari u kampanji: Umjesto znanja podvale i huligansko ponašanje
Politički ispadi postali su skoro pa svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, a posebno su intenzivirani u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji. Izjave predstavnika političkih stranaka nakon skupova često su bile predmet ismijavanja na društvenim mrežama. Međutim, njihove poruke su bile za sve drugo osim za zbijanje šala – barem bi to tako posmatrali građani u demokratski osviještenim i razvijenim evropskim državama.
Proteklih dana svjedočili smo raznim predizbornim scenama, od toga da političari javno izjavljuju kako će svoje protivnike priključiti na respiratore nakon lokalnih izbora, preko pojavljivanja kandidata u alkoholiziranom stanju u televizijskoj debati, cijepanja tuđih da bi postavili svoje plakate, uništavanja automobila političara Žarka Vujovića iz Tuzle, nazivajući ga "četnikom", pa do objava eksplicitnih videosadržaja na račun aktuelnog gradonačelnika Gračanice Nusreta Helića. Posljednja dva događaja također su okarakterisana kao napadi političkih protivnika u vrhuncu predizborne kampanje.
Nasuprot tome vrijedi kazati da smo imali i originalne pozitivne primjere u kojima su članovi manjih političkih stranaka kreiranjem jedinstvenih kampanja iskazali želju da BiH povedu naprijed, krenuvši od svojih lokalnih zajednica koje su minijaturna ćelija šireg društva. Jedan od takvih je i Damir Nikšić koji je sa svojim malim timom kreirao drugačiju predizbornu strategiju, ponudivši, između ostalog, građanima sjeme cvijeća umjesto predizbornih letaka.
Šta nam je pokazala predizborna kampanja?
Univerzitetski profesori ovogodišnju predizbornu kampanju uoči lokalnih izbora u BiH ocjenjuju veoma prljavom, naglasivši da je ona pokazala pravo lice ljudi koji nisu dostojni bavljenja jednim ozbiljnim poslom kao što je politika.
"Politika nije samo praksa, ona je, kako je Aristotel govorio, kraljevska nauka u kojoj se morate kraljevski ponašati da biste zavrijedili povjerenje onih za čije se interese i glasove borite", smatra tuzlanski sociolog Srđan Vukadinović.
Svaka komunikacija, pa tako i politička, ovisi prije svega o kulturnom kontekstu u kojem se događa. Govoreći o ovogodišnjoj predizbornoj kampanji, profesor filozofije i političkih nauka na univerzitetima u Tuzli i Sarajevu Enes Osmančević zaključuje da je politička komunikacija na jednom niskom, tačnije poraznom nivou.
"Ona također pokazuje svoju nesadržajnost i nesvrsishodnost u smislu političke artikulacije poruka vezano za definiranje političkih ciljeva, prijemčivosti stvaranja pozitivnog okruženja za svoje ideje i poticanja ljudi na akciju. To sve izostaje jer je komunikacija veoma niskog intenziteta, ali je mnogo folklornih elemenata, među kojima su diskreditacija, napadi, međusobne optužbe, prijetnje pa čak i vrsta eksplicitne videopornografije koja ide uz političku pornografiju", navodi Osmančević u razgovoru za Klix.ba.
U odnosu na prethodne kampanje Osmančević ove godine zapaža da se komunikacija radikalizirala i vulgarizirala.
"Kako koji izbori odmiču, tako njihove kampanje i komunikacija postaju sve gori i gori, sve neproduktivniji i sve manje u funkciji onoga što se zove predizborna utrka, odnosno neka vrsta natjecanja političkih ideja. Sve više postaje s obilježjima huliganstva, mahalskog trača, podvala, napada…", dodaje Osmančević.
Klizimo u veoma rizično društvo
Ovogodišnja epidemiološka situacija uzrokovana pandemijom koronavirusa dovela je do toga da se predizborna kampanja prenese u medije, ali i na društvene mreže, na koje je glavnina i usmjerila svoje djelovanje. Upravo socijalne mreže, prema Vukadinovićevim riječima, postale su izvor govora mržnje, što je posebno kulminiralo u proteklom mjesecu.
"Taj govor mržnje ne bira sredstva prema svojim političkim oponentima i protivnicima, kao da se želi pokazati sva prljavština i besmislenost takvog ponašanja u odnosu na pojedine političke takmace. Uz ovakvo ponašanje demokratski ambijent gubi svoj demokratski kapacitet, kao i uz određene konkretne radnje poput one sa slučajem predsjednika Skupštine TK Žarka Vujovića kojem su na automobilu napisani najpogrdniji nazivi koji ne priliče tom čovjeku. Po svoj prilici, u strahu od gubitka vlasti ili pozicija, politički protivnici nemaju mjeru te tajnovitost i anonimnost koriste na taj način", kaže ovaj univerzitetski profesor.
Govoreći dalje o ovom fenomenu, Vukadinović navodi da se pod firmom anonimnosti krije najgori talog društva.
"Pokazalo se da oni koji se nalaze u političkoj utakmici, bez obzira na to da li to čine sami ili posredstvom eksponenata koji rade po principu bootova, grade kaljugu društva u kojem kada ste anonimni možete raditi sve, kazati svašta, bez bilo kakve odgovornosti. Spremni su na sve, do toga da prijete i ljude koji obnašaju javne funkcije nazivaju pogrdnim imenima. Ako se ovako nastavi i u narednim izbornim kampanjama, onda bh. društvo klizi u jedno veoma rizično društvo u kojem niko nije siguran da neće biti ciljna grupa nekih političkih subjekata. To sve narušava demokratski kapacitet bh. društva", smatra Vukadinović.
Izbori, ali i predizborna kampanja bi trebali biti praznik demokratije. Međutim, u BiH ove godine je sasvim drugačija situacija, a Osmančević navodi da se kroz predizbornu kampanju, gradu, ali i svijetu šalje poruka o nama samima, koja nije nimalo lijepa.
"Mi prije svega šaljemo poruku o toj vrsti političke nepismenosti kojom smo zarobljeni. Zatim šaljemo poruku o toj vrsti političke kulture koja je na vrlo niskom nivou, a partije i kandidati šalju poruku o nedostatku ideja, posvećenosti poslu i služenju zajednici. Partije i vlast bi trebale biti servisi građanima, a ne da nad njima vladaju. Međutim, mi imamo jedno iščašenje šaljući poruku da smo jedno neuređeno društvo, ne samo u smislu političke pismenosti, već i u onom što nazivamo komunikacijskim bontonom", potcrtava Osmančević koji nagašava i to da je govor mržnje krivično djelo.
"Ništa im nije sveto"
Zarad postizanja izbornih rezultata pojedini politički subjekti, posebno u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, bili su spremni i na ugrožavanje života građana. Skupovi u ova dva kantona, uz bezočno kršenje svih mogućih epidemioloških mjera bili su česta pojava, a reakcija nadležnih je izostala.
"Ako pojedini politički subjekti okupe koju stotinu ljudi, odnosno svojih pristalica, bez ikakvih sredstava zaštite i mjera preventive koja se propisuje, onda je sasvim jasno da njima ništa nije sveto. Zarad malo vlasti i ponovne pozicije idu na ugrožavanje života ljudi – svojih najbližih, ali i onih koji su im pristalice. To pokazuje da su te vlasti neodgovorne, ne prema sebi, već drugima i društvu u cjelini. Ako ispoljavate odgovornost prema onima oko sebe, onda urgožavate cjelokupno društvo, jer će takvi biti prenosioci zaraze i to će se multiplicirati u hiljade slučajeva i eto krize s kakvom će se Bosna teško razračunati", istaknuo je Vukadinović te dodao:
"Tim političkim elitama koje dominiraju u određenim sredinama možda i odgovara takvo stanje, jer oni velikim dijelom kontrolišu organe sigurnosti, odnosno MUP, Upravu policije i Tužilaštvo, koji ne žele raditi svoj posao. Da su spremni baviti se svojim poslom, veoma bi lako razriješili situaciju i bojazan od širenja pandemije, procesuiranjem mnogih ljudi koji se ponašaju mimo mjera kriznih štabova. Kada toga nema, oni se osile i grabe preko ljudskih života da bi došli do ostvarenja političkog cilja. Prema svemu sudeći, za njih politika nije djelatnost kojom se treba baviti zarad boljitka građana, nego je pitanje života i smrti. Po svoj prilici, ako bi izašli iz politike ne bi znali šta će raditi i čime će se baviti."
Vukadinović navodi da je ključ rješenja u rukama građana upravo u nedjelju, za vrijeme lokalnih izbora.
"Ako im građani daju podršku, onda je to uredu i ne treba mnogo kritikovati političare. Ali, ako bi promijenili političke elite koje su to radile, onda itekako građani svojim potezom olovkom mogu razriješiti tu situaciju, neodgovornost i jednostavno jedno veliko nepoštivanje mjera", zaključio je Vukadinović.
