Strah od diskriminacije i predrasude su razlozi slabe upotrebe romskog jezika u BiH
Ovaj datum se obilježava u znak sjećanja na Prvi kongres Roma koji je održan 1971. godine u Londonu. Jezik i kultura imaju presudan značaj u procesu nacionalne i socijalne emancipacije Roma.
Neophodno je što potpunije upoznati život, običaje, jezik i kulturu Roma kako bi se uspješno uklonile postojeće predrasude o njima te kako bi se pomoglo njihovoj bržoj integrisanosti u društvo.
O tome koliko se potiskuje upotreba romskog jezika i običaja u romskim zajednicama razgovarali smo s Larisom Kovačević iz Udruženja žena Romkinja "Bolja budućnost" grada Tuzla.
"Kao glavni uzrok slabe upotrebe romskog jezika u romskoj zajednici u našoj zemlji najčešće se navodi segregacija koju provodi većinska zajednica, ali i strah Roma/kinja od diskriminacije", kaže Kovačević.
Dalje navodi kako to nije slučaj i da se to ne dešava isključivo u romskim zajednicama gdje većinu stanovništva čini romska populacija.
"Unutar romske porodice se govori romski jezik i u samoj zajednici, ali potiskivanje se dešava kada naprimjer djeca krenu u školu i nađu se u okruženju s djecom koja nisu Romi. Ista je situacija i s omladinom. Oni zbog straha od diskriminacije i straha od segregacije ne koriste svoj jezik, već jezik većinskog stanovništva", govori Kovačević.
Prošle godine Romske nevladine oganzacije su povodom Međunarodnog dana romskog jezika od vlasti tražile da omoguće uvođenje romskog jezika u obrazovni proces kao dopunsku nastavu. Pitali smo našu sagovornicu šta je usvojeno i promijenjeno od tada.
"Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona je uspostavilo radnu grupu koju čine predstavnici/e lokalnih obrazovnih institucija poput Pedagoškog zavoda TK, Filozofskog fakulteta te predstavnika našeg udruženja i ostalih NVO i međunarodnih organizacija i institucija. Trenutna pandemija je usporila cijeli proces, ali ga nije zaustavila", pojašnjava Kovačević.
Trenutno se, dodaje, radi recenzija Programa nastave i učenja od prvog do četvrtog razreda osnovnog obrazovanja i vaspitanja i Programa nastave i učenja od petog do devetog razreda osnovnog obrazovanja i vaspitanja za predmet "Romski jezik s elementima nacionalne kulture", koju radi profesorica Hedina Tahirović-Sijerčić", kaže Kovačević.
Cilj ove recenzije je, ističe, da pruži konkretne prijedloge nadležnim obrazovnim vlastima u svrhu unapređenja i finalizacije kvalitetnog programa za ovaj predmet, kao dodatnu podršku u donošenju odluke za uvođenje ovog predmeta u školama u Tuzlanskom kantonu.
Kada je riječ o romskom jeziku, govori naša sagovornica, treba skrenuti posebnu pažnju na to da je briga o maternjem jeziku očuvanje vlastitog identiteta.
"Ne treba zbog straha od diskriminacije ograničavati njegovu upotrebu, već treba da ga njegujemo i svakodnevno koristimo, jer to je i naše pravo kao najveće nacionalne manjine u BiH", poručuje Kovačević.
Smatra kako je vrlo važno prevazići određene predrasude prema Romima.
"Te predrasude se mogu ukinuti provođenjem kontinuirane kampanje informiranja i edukacije naših neromskih sugrađana/ki kroz predstavljanje i promovisanje pozitvnih primjera uspješnih Roma i Romkinja, kao i promocijom bogate romske kulture, tradicije i običaja", zaključuje Kovačević.
