Stručnjaci: Zahtjev za reviziju presude pokazat će svu ozbiljnost bh. političkog establišmenta
Do isteka roka za podnošenje zahtjeva za reviziju ostalo je još devet dana, a kako nam je kazao Nuhanović, inače bivši prevodilac Ujedinjenih naroda (UN) u Srebrenici, tim zadužen za eventualno podnošenje zahtjeva za reviziju presude u slučaju tužbe BiH protiv Srbije je obavio svoj posao.
"S obzirom na to da je riječ o momentu kada imamo nekoliko dana do predaje aplikacije, tim je svoj posao obavio. Ja sam timu dao doprinos onoliko koliko sam mogao, a ne znam koliko će se uzeti kao značajan, jer nisam vidio tekst aplikacije. Mislim da se nakon jučerašnjeg sastanka u Predsjedništvu BiH stvari ne trebaju preuveličavati, jer je moja obaveza bila da obavijestim javnost da sam pozvan da učestvujem u timu pa su mi rekli da ne dođem. Mogao sam to prešutjeti, ali mislim da je bitno da to podijelim s javnošću, jer sam od početka bio u timu", kazao je Nuhanović.
Dodao je da je tim koji već duže vremena radi na prikupljanju dokaza o eventualnom zahtjevu za reviziju profesionalno angažiran.
"Tim je radio na volonterskoj osnovi te sam i ja bio volonter. Mogu to opisati kao ispomoć i podršku Sakibu Softiću. Moj zadatak u timu nije bio da izvlačim zaključak da li imamo dovoljno dokaza za podnošenje zahtjeva za reviziju. Zadatak je isključivo na osobama koje su profesionalno angažirane u timu. Kao i svi ostali Bosanci i Hercegovci čekam odluku da li će biti podnesena aplikacija za reviziju ili ne", zaključio je Nuhanović.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je pokrovitelj organiziranog savjetovanja u Vijećnici, danas bi trebao saopćiti da li će biti podnesen zahtjev za podnošenje revizije.
Prof. Kurtćehajić kaže da će, ukoliko ne budu valjani dokazi, otvoreno reći da je krivo bosanskohercegovačko rukovodstvo.
"Naglašavam da se u proces revizije mora ući po svaku cijenu. Ako budemo odbijeni u pretpostupku zbog nedostatka dokaza, onda bi to bilo na teret političkog rukovodstva i sigurno bi narod na to adekvatno reagirao - najviše bijesom. Bilo bi veoma problematično kada bi Srbija prošla nekažnjeno. Zahtjev za reviziju se mora uložiti bez obzira na to imamo li adekvatne dokaze. Oni moraju biti takvi da smo u posljednjih šest mjeseci već morali doći do njihove spoznaje i da se ta situacija precizira. Naprimjer dokaz iz 2010. godine postaje validan ukoliko smo do njegove spoznaje došli u posljednjih šest mjeseci pod uvjetom da nije bilo našeg nemara. Deset godina je objektivni rok za podnošenje revizije, a subjektivni je šest mjeseci. Da smo htjeli mogli smo i ranije pokrenuti ovaj postupak, ali nismo bili zainteresirani", kazao je Kurtćehajić.
Prema njegovim riječima, još 2007. godine mogao je biti oformljen tim koji će sve vrijeme pratiti situaciju u vezi s novim dokazima. Vrlo je značajno da je presuđen genocid u Srebrenici, smatra Kurtćehajić, a da bi Srbija odgovarala za taj zločin, sud mora biti koncentriran na to da li postoji veza između učinjenog genocida u Srebrenici i Srbije.
"Ta veza postoji u smislu da su pojedini oficiri Vojske Republike Srpske (VRS), kojima je presuđeno za genocid, postavljeni i finansirani iz Beograda. Ne može nekome biti presuđeno za genocid, a da je finansiran iz Beograda i da je bio postavljen na komandno mjesto iz Srbije, a da država nije odgovorna. Smatram da je ona direktno odgovorna i da za to moraju postojati jasni i konkretni dokazi. Mora se utvrditi uzročno-posljedična veza između genocida u Srebrenici i Srbije", navodi profesor.
Današnjem savjetovanju u sarajevskoj Vijećnici će prisustvovati veliki broj eksperata iz oblasti prava, zvaničnika iz institucija BiH i nevladinih organizacija.
Uoči ovog sastanka jučer je u zgradi Predsjedništva BiH održan sastanak užeg tima čiji su članovi u proteklom periodu radili na podnošenju zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije.
Bakir Izetbegović nakon sastanka nije želio davati izjave, a upravo Kurtćehajić najviše krivi bh. političko rukovodstvo koje, kako smatra, nije oformilo pravni tim u kontinuitetu koji je mogao reći da i ranije trebamo uložiti reviziju, a ne tek sada.
"Zbog toga sam skeptičan da li imamo nove dokaze za podnošenje zahtjeva revizije tužbe protiv Srbije i da li su oni dovoljno jaki. Nijedna revizija do sada u svijetu nije uspjela, jer se u takav spor mora ući pripremljen s jačim dokazima nego što su oni zbog kojih smo izgubili prvostepenu presudu protiv Srbije. Ona je polovično dobijena i polovično izgubljena", zaključio je naš sagovornik.
Rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude prema tužbi BiH protiv Srbije ističe 26. februara. Podsjećamo da je BiH 1993. godine Međunarodnom sudu pravde u Hagu podnijela tužbu protiv Savezne Republike Jugoslavije (kasnije Srbije i Crne Gore, a u konačnici Srbije). Presuda je donesena 26. februara 2007. godine u vezi sa sporom kојi sе odnosi na kršenja Kоnvеnciје о sprečavanju i kažnjavanju zločina gеnоcida.
